Intervju / Mujo Selimović: Godišnje uvozimo 146 miliona KM piva, a vlast guši domaću proizvodnju
U Sarajevskoj pivari imaju jasan cilj - ponovo biti najzastupljeniji pivarski brend u našoj zemlji.
Mujo Selimović, član Nadzornog odbora, kaže za Klix.ba da su na pravom putu ka ostvarenju cilja. Na tom putu jedan od velikih prepreka je i najavljeno povećanje akciza na pivo, koje bi pivarsku industriju u BiH gurnulo u ponor. Trenutno ova grana bh. privrede radi samo sa 50 posto kapaciteta, a guše je uvoz koji je veći od milijarde KM.
Možete li nam ukratko pojasniti sadašnju poziciju pivarske industrije u BiH?
U BiH trenutno posluju četiri domaće pivare- u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Banjoj Luci, dok je Pivovara Grude, nakon 14 godina rada prestala s proizvodnjom 2012. godine. Upravo od 2012. proizvodnja i prodaja piva domaćih proizvođača se stalno smanjivala. Proizvodni kapaciteti nisu iskorišteni ni 50 posto, što je poražavajući podatak u odnosu na količinu uvoznog piva. U poslovanju se suočavamo sa mnogobrojnim poteškoćama. Sve domaće pivare imaju saznanja da u nekim velikim kompanijama postoji praksa da koriste "transferne cijene" kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Na primjer, kompanija s proizvodnjom u nekoj od susjednih zemalja prodaje proizvode svojoj podružnici ili uvozniku u BiH po cijeni koja je daleko ispod krajnje prodajne cijene tog proizvoda. Deklarirana cijena je daleko ispod prosječne proizvodne cijene bh. pivara, što automatski znači manji iznos plaćenog PDV-a kod uvoza. Time se oštećuju budžeti, a u takvim uvjetima domaće pivare teško mogu biti cjenovno konkurentne. Sigurno postoji rješenje da se prevaziđe ova praksa, a jedno bi moglo biti određivanje minimalne cijene na koju se aplicira PDV , bez obzira na cijenu na fakturi. Nažalost, iz dosadašnjih razgovora s odgovornima iz bilo koje institucije na sve prijedloge Grupacije proizvođača piva nema konkretnog odgovora. Pored prekomjernog uvoza, transfernih cijena, nepropisnog deklariranja, postoje i druge necarinske barijere prilikom izvoza . Navest ću jedan od primjera, praksa je u susjednim zemljama, koje su izvor 90 posto uvoza u BiH, da redovno uzimaju uzorke za potrebe testiranja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi po svakoj isporuci i pošiljci. Ovaj proces analize može da traje do 21 dan i za to vrijeme proizvod ne smije biti stavljen na tržište na koje se izvozi. BiH ima isti pravilnik, ali se uzimanje uzoraka za testiranje vrši više kao neki izuzetak, nego kao ustaljena praksa, a roba iz uvoza se pušta u promet bez bilo kakvog zadržavanja i čekanja rezultata analize. Kao posljedicu imamo i značajan rizik za sigurnost potrošača, a sve zbog nepravilne primjene pravilnika. Ovo su samo neki, vrlo realni problemi s kojima se susrećemo i koji nam zaista otežavaju poslovanje. Stalno insistiramo, kroz Grupaciju proizvođača piva, da se problemi riješe, obraćamo se nadležnim institucijama, ali ne nailazimo na dovoljno razumijevanje. Naglašavam, bh. pivarima ne treba protekcionizam, treba nam podrška vlasti da se u punoj mjeri provedu postojeće zakonske odredbe i da se domaći prozvođači stave u revnopravan položaj u odnosu na uvozne, što trenutno nije slučaj. Također, najavljeno povećanje akciza na pivo je ogroman udar na domaće proizvođače piva. Iskreno se nadam da će prevagnuti argumenti koje smo dostavili ispred Grupcije proizvodjača piva, a koji dokazuju pogubnost ovog prijedloga.
Često se potencira da BiH uvozi milione litara vode iako smo izuzetno bogati tim resursom. Koliko uvozimo piva?
U 2015. godini izvezli smo pivo u vrijednosti od 1.351.360 KM, a uvezli u vrijednosti od 146.107.910 KM, i iz ovih brojki sve je jasno. Tokom godina, pivarska industrija u BiH je postala veoma neuravnotežena, odnosno imamo nenormalno visoku stopu uvoza piva. Neka vrsta standarda ili iskustvenog pravila u Evropi je uvoz obično ispod 10 posto ukupne potrošnje, i u veoma rijetkim slučajevima prelazi 20 posto, dok u našoj zemlji uvoz čini i do 70 posto ukupne potrošnje. Trenutno se pivarska industrija u BiH, pa tako i Sarajevska pivara, suočava s problemom prekomjernog uvoza piva, u a navedeni brojevi jasno pokazuju kuda to vodi ako se ovaj trend nastavi. Uvoz piva u Bosnu i Hercegovinu je na najvišem nivou od svih država u Evropi i tri puta veći od evropskog prosjeka, i nažalost taj trend raste svaki dan. Prema procjenama, BiH godišnje gubi u ovoj oblasti minimalno 100 miliona godišnje. Bh. proizvođači imaju dovoljan kapacitet za obezbjeđenje tržišta, i zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unaprijeđenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivare su tehnološki osposobljene za tržišnu utakmicu, ali neravnoprvan tretman u odnosu na uvoznike je poseban problem. Domaćim proizvođačima piva treba podrška bh. vlasti da se u punoj mjeri sprovedu postojeći zakonski propisi, posebno u oblasti sigurnosti hrane i pravilne primjene pravilnika i propisa koji regulišu uvoz i označavanje proizvoda. Nažalost trenutno podrška izostaje, uz nekoliko pozitivnih izuzetaka u Vijeću ministara, a kao rezultat imamo konstantan rast uvoza, smanjenje domaće proizvodnje i gubitak uposlenih u domaćoj proizvodnji.
Koja su najznačajnija izvozna tržišta za bh. pivarsku industriju?
Najznačajnija tržišta su zemlje u regionu: Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Trenutno Sarajevska pivara izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Holandiju, SAD, Sloveniju i Australiju, a pripremamo plasman naših proizvoda i na tržišta nekih drugih evropskih zemalja, npr. u Albaniju. Izvozimo pivo i vodu. Sve države štite svoje domaće proizvode, pa tako i zemlje u regionu. Naveo sam već neke od mjera zaštite, kao što su redovno uzimanje uzoraka na granici, a dodatno opterećenje koje nam otežava izvoz su i carinska i porezna politika, i jako je teško, skoro nemoguće, da naši proizvodi cjenovno budu konkurentni na inozemnom tržištu.
Pojedini proizvođači se žale da zemlje regiona na različite načine pokušajavu blokirati izvoz piva iz BiH. Jeste li vi imali sličnih iskustava?
Neke primjere sam već naveo. Domaći proizvođači piva zaista teško mogu biti konkurentni na domaćem i inostranom tržištu iz već navedenih razloga i dvostrukih standarda koji se primjenjuju. Dakle, imamo dvije situacije: U BiH se suočavamo s nelojalnom konkurencijom koja nepravilnim tumačenjem propisa, transfernim cijenama i, moram reći, jakom lobističkom podrškom u BiH, dobija povlašten status i vrlo lagan pristup bez barijera bh. tržištu, dok je istovremeno izvoz iz BiH podložan raznim necarinskim i drugim barijerama i time se na direktan način pomaže uvoz i smanjuje izvoz. Ovakav trend, uz najavu akciza će, ako se ne promjeni pristup vlasti, dovesti do gašenja pivarske industrije u BiH.
Kakve će posljedice po bh. privredu, posebno pivsku industriju, imati nove akcize?
Katastrofalne. Jasno je da aktuelne vlasti istrajavaju na daljem urušavanju industrije koja je, i bez uvođenja dodatnih poreza, suočena s nelojalnom konkurencijom iz inostranstva i sivim tržištem. Također, predlagač, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, je tokom cijelog procesa kreiranja prijedloga o povećanju akciza potpuno zanemario nas, privrednike. Odluka je donesena bez obzira što smo Vladi FBiH, UIO, Vijeću ministara, resornim ministarstvima, i drugim institucijama dostavili vrlo detaljnu analizu negativnih implikacija na cjelokupnu industriju i građane koje donose povećanje akciza. Nažalost , čini se da to nije ni dovoljno niti važno onima koji insistiraju na povećanju. Kompanije koje su proizvođači piva i bezalkoholnih pića u BiH zapošljavaju više od 5000 radnika i uvođenjem dodatne akcize, dovodi se u pitanje egzistencija 5.000 porodica u našoj zemlji. Pivo je prehrambeni proizvod i nije štetno za zdravlje. Je li logično da punite zdravstvene fondove povećanjem akcize na pivo i sokove, a određene kategorije, kao što je vino, jednostavno zanemarite? Namjera da se dugovi nereformiranog zdravstvenog sektora namiruju dodatnim akcizama na pivo je zaista neopravdana, nije dio Reformske agende, ne podstiče zapošljavanje, nego, naprotiv, doći će do smanjenja uposlenih i bez ustezanja tvrdim, vrlo brzog nestanka ove industrije u BiH. Naime, kada se planirano povećanje akciza doda na već postojeću stopu, ukupno povećanje će biti više od 60 posto, što predstavlja ogromno povećanje, tim više što mu je prethodio i porast akcize od 25 posto u 2014. godini. Ovo povećanje, zajedno s PDV-om, bi dodalo 1,76 KM na cijenu gajbe piva. Zasigurno nije neophodno da se u tako kratkom roku poveća akciza na jednom proizvodu. Zašto se tako uporno i tvrdoglavo želi uvesti povećanje akciza, bez uvažavanja konkrentih činjenica i brojeva? Odgovor na ovo pitanje je u drugim razlozima, koji nisu ekonomske prirode, nažalost. Kao što sam naveo već, domaće pivare su napravile i dostavile zvaničnicima vrlo detaljnu analizu koja jasno pokazuje da uvođenje posebnih akciza neće dovesti do povećanja prihoda u državnoj blagajni, već će ih smanjiti. Ponavljam, akcize na pivo su u 2014. godini povećane za 25 posto, i već su veoma visoke i to čak za 38 posto više od evropskog minimuma. Tako su u BiH akcize na pivo trenutno više nego u Njemačkoj, Španiji i u nekim drugim velikim razvijenim zemljama. Koliko potrošači u BiH plaćaju za akcizu govori podatak da je prosječna cijena gajbe piva 17,00 KM, a akciza i PDV iznose 5,00 KM ili 30 posto od potrošačke cijene. S ovim prijedlogom, prosječna cijena gajbe piva će porasti na 18,76 KM. Poreska davanja, ako bi prošao novi prijedlog povećanja, bi doveo do porasta cijene na 6,72 KM, što je 36 posto od konačne cijene. To će dovesti do smanjenja potrošnje, smanjenja uposlenih, sigurno povećanja uvoza i vrlo brzo, vjerovatno, do nestanka pivarske industrije. Ako je to cilj i stvarna namjera onda su na dobrom putu da ga ostvare.
Iz cijele priče isključeno je vino, odnosno neće doći do povećanja akciza na vino. Kako gledate na tu činjenicu? Je li doista lobi proizvođača vina toliko jak?
Kada se uporedi ova situacija s akcizama na druga pića, potpuno su nejasni kriteriji po kojima je donesena odluka samo na pivo i sokove. Akciza na vino u BiH iznosi 0,20 KM/l i ovaj iznos je ostao nepromijenjen od 2004. godine. Mišljenja sam da ne treba povećavati ni akcize na vino jer povećanje na vino će dovesti domaće proizvođače isto tako u težu poziciju. Ovdje se zapravo radi o dvostrukim standardima i dogovorima koji idu na štetu samo jedne industrijske grane, što je vjerovatno razlog drugačijeg tretmana piva i vina. Pivarska industrija i potrošači piva već plaćaju i ovako previsoke poreze u odnosu na evropski prosjek i standard. Pored direktnih poreza, domaće pivare plaćaju višemilionske iznose za doprinose za zdravstveno osiguranje, kao i mnoge druge namete i svako dalje povećanje je jednostavno neizdrživo. Zaista je nejasno zašto pivarska industrija mora podnijeti teret dodatnog punjenja prihoda zdravstvenih fondova, jer je pivo prehrambeni proizvod i ne utiče na pogoršavanje zdravlja. Čini se, uvažavajući sve činjenice, da se posebna akciza na pivo kreira iz političkih, a ne ekonomskih razloga.
Vlasti u BiH tvrde da intenzivno rade na Reformskoj agendi koja bi trebala omogućiti bolji poslovni ambijent. Osjete li privrednici u realnom sektoru neka poboljšanja?
Prijedlog povećanje akciza na pivo od 0,15KM /l osmišljen je bez konsultacija s predstavnicima domaćih pivara i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini. I u Reformskoj agendi, u dijelu pod nazivom "Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost" se navodi da bilo koje povećanje indirektnih poreza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti rezova u obimu javne potrošnje ili unapređenja u naplati prihoda. Ovakvo tumačenje Reformske agende, koje sada imamo, i potezi koji se iz njega povlače, sigurno neće doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta.
Koji je danas udio na tržištu koji drži Sarajevska pivara u BiH i da li je prošlogodišnji rebranding donio značajnije rezultate?
U Sarajevskoj pivari smo prošle godine napravili brojne izmjene, među kojima su i vraćanje starog, dobrog okusa i kvaliteta, te uvođenje potpuno novog dizajna. Stalno ulažemo u proizvodne kapacitete i edukaciju uposlenih. Imamo pozitivne reakcije na kvalitet Sarajevskog i to nam je prioritet. Dakle, reakcije su izvrsne i najbolji dokaz je vjernost potrošača. Sarajevsko je među prva tri pivarska branda u BiH, i u prošloj godini smo zabilježili porast proizvodnje, što je rezultat ulaganja u svim segmentima poslovanja.
Kakvi su poslovni rezultati u 2015. godini za Sarajevsku pivaru?
S obzirom na uvjete u kojima poslujemo, zadovoljni smo, jer smo poslovali pozitivno. Ostvarili smo poslovne prihode od 30,6 miliona KM i vrlo je važan pozitivan trend kao rezultat svih aktivnosti koje smo poduzeli. Radili smo na smanjenju rashoda, reoorganizaciji, restukturi obaveza i uz promjenu cjenovne politike rezultat je minimalna dobit. Veoma je bitno da smo počeli i sa licenciranom proizvodnjom Oettingera, jednog od najprodavanijih njemačkih piva za tržišta BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Oettinger grupa je jedna od najvećih njemačkih izvoznih pivara, a ovo pivo se prodaje u više od 100 zemalja. Imali smo ogromna finansijska ulaganja u opremu i u kadrovsko osposobljavanje uposlenika koji su svojim znanjem omogućili implementaciju najmodernijih procesa proizvodnje. Ukazano nam je povjerenje da pored Pepsi licence počnemo i sa proizvodnjom licenciranog piva i to je još jedan dokaz da Sarajevska pivara proizvodi prema najvišim evropskim standardima kvaliteta. Trenutno smo u fazi "kuhanja" Oettinger pšeničnog piva, i ono će se uskoro naći na našem tržištu. Ovo je veliki uspjeh za Sarajevsku pivaru, jer se radi o proizvodu koji je tehnološki zahtjevan i to je novi iskorak Sarajevske pivare. Slikovito rečeno, to je svojevrsno industrijski proizvedeno craft pivo i vjerujem da ćemo sa tom kategorijom pojačati poziciju i brand portfolio Sarajevske pivare.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
