Mira Murati je odbila Zuckerbergovu ponudu, radi na onome što je strogo čuvana tajna

Odbila je ponudu, što nije prošlo bez njegove reakcije. Naime, u sedmicama poslije toga je kontaktirao desetak od 50 njenih kolega kako bi provjerio da li bi napustili njenu kompaniju.

Zuckerberg je prvenstveno ciljao na vodećeg istraživača i suosnivača spomenutog startupa Andrewa Tullocha.

Prema neimenovanim izvorima poslovnog lista Wall Street Journal, da bi Tullocha pridobio na svoju stranu, ponudio mu je milijardu dolara vrijedan paket, uz bonuse i unosne dionice. Riječ je o paketu koji bi u narednih šest godina mogao vrijediti 1,5 milijardi dolara. Tulloch je odbio ponudu, kao što su je odbile i sve njegove kolege kojima se Zuckerberg obratio.

S druge strane, Metain glasnogovornik Andy Stone tvrdi da je opis ponude netačan i smiješan te da Meta nije zainteresirana za kupovinu kompanije Thinking Machines Lab.

U Silicijskoj dolini je rijetkost da neko odbije ponudu u devet brojki. No, kako se zaoštrava borba za talente za razvoj vještačke inteligencije, ispostavlja se da izdašne ponude kompanija s najvećim budžetima ne dovode toliko daleko. Naime, većina istraživača za vještačku inteligenciju je vrlo lojalna svojim nadređenima, koji u tehnološkoj industriji imaju status rock zvijezda. I manje kompanije su postale vještije u tome kako zadržati zaposlenike.

OpenAI, koji je zaslužan za razvoj jednog od najpopularnijih alata vještačke inteligencije na svijetu ChatGPT-a, i startupi, poput onog kojeg je pokrenula Murati, na Zuckerbergovoj su meti. Ono što privlači stručnjake u takvim startupima jeste obećanje da će napraviti nešto veliko.

Da velike kompanije poput Metae ne uspijevaju privući veliki broj stručnjaka iz startupa govori i to da je upravo Meta, pod kojom su društvene mreže Facebook i Instagram, nedavno privukla samo 10 od 100 radnika OpenAI-a kojima je ponudila zaposlenje. Većina ih je ostala u OpenAI-u jer vjeruju da rade u kompaniji koja je najbolja u razvoju vještačke inteligencije.

Kada je u pitanju Mira Murati, koja je iz Albanije, u septembru prošle godine je napustila funkciju izvršne direktorice OpenAI-a, kojem se pridružila kada je to bila vrlo mala kompanija. U OpenAI-u bila je prepoznatljiva po svojoj emocionalnoj inteligenciji i nedostatku ega, zbog čega su joj zaposlenici bili lojalni. Sličan status ima i u kompaniji Thinking Machines Lab.

Izvršna direktorica ove kompanije je od februara i s njom je iz OpenAI-a došlo 20 kolega, među kojima je John Schulman, koji se smatra jednim od ključnih umova za razvoj ChatGPT-a.

Strogo je čuvana tajna na čemu Murati radi u kompaniji, u koju su investitori nedavno uložili dvije milijarde eura. U Thinking Machines Labu navode da rade na tome da vještačku inteligenciju učine razumljivom, prilagodljivom i generalno sposobnijom. Sama Murati je najavila da će svoj prvi proizvod predstaviti u narednih nekoliko mjeseci, piše Wall Street Journal.