Mali biznisi u BiH između opstanka i odustajanja, vlasnici posebno teškom očekuju 2026. godinu

Mala i srednja preduzeća čine više od 95 posto ukupnih privrednih subjekata u zemlji, zapošljavaju okvirno 70 posto radne snage i generišu više od 60 posto bruto domaćeg proizvoda. Ipak, njihov glas se rijetko čuje kada se donose ključne ekonomske odluke.

Iz Udruženja malih i srednjih preduzeća FBiH, kao najaktuelnije teme koje se tiču poslovnog ambijenta i izazova s kojima se suočavaju, navode izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji nije uvršten na posljednju sjednicu Parlamenta FBiH, zatim Zakon o radu i Zakon o fiskalizaciji te najavu federalnog premijera o povećanju minimalne plate i zadržavanju visokih doprinosa.

"Primjer loše politike mi imamo na neradnoj nedjelji, a takva odluka se katastrofalno odrazila na male trgovine. Promet je pao, radnici su otpušteni i ništa se ne čini po tom pitanju. Naime, Vlada FBiH nam je tokom cijeloga ljeta najavljivala mogućost rada vlasnika i članova njihovih porodica nedjeljom u trgovinama, ali od toga nema ništa. Ono što ljudi danas otvaraju nedjeljom je ilegalno jer odluka nije prošla kroz parlamentarnu proceduru", kazao je za Klix.ba Benjamin Hekić, predsjednik Udruženja malih i srednjih preduzeća FBiH.

Ocjenjujući prilično loš poslovni ambijent u cijeloj državi, Hekić ističe da će za mala i srednja preduzeća posebno teška biti iduća godina, kada će se najviše osjetiti posljedice loših politika koje se vode u našoj državi.

"Nedavno smo imali podatak da je u Banjoj Luci od početka godine zatvoreno 658 firmi. Ako se sjetimo, upravo u Republici Srpskoj se u 2024. godini desilo povećanje minimalne bruto plate. Shodno tome, nas u 2026. očekuje isti scenarij. Veliki broj firmi u FBiH opstaje na osnovu pozitivnog poslovanja iz ranijih godina, ali taj novac će se potrošiti i nastupit će na veliki problemi. Mi čekamo da se desi olakšanje poslovnog ambijenta, ali toga nema", nastavlja Hekić.

Rastući troškovi poslovanja predstavljaju dodatno opterećenje jer cijene energenata i nameta uz minimalne olakšice, otežavaju održivost malih firmi. Mnogi vlasnici ističu da ne mogu izdržati nelojalnu konkurenciju, ali ni odlazak kvalifikovane radne snage u inozemstvo.

Ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić ističe da su mikro, mali i srednji biznisi kičma ovdašnje privrede, naglasivši da poslovni ambijent narušavaju izazovi poput tržišta rada, inflacije te nemogućnosti predviđanja noviteta u smislu zakonskih rješenja.

"Mi vidimo da određeni zakoni uopće ne dolaze u parlamentarnu proceduru, pojedini se odgađaju, dok se razmatranje pojedinih reformi od Vlade FBiH najavljuje iza zatvorenih vrata. Nije mi jasno koji je cilj toga, ali politički posmatrano, to bi moglo biti finansiranje izborne kampanje naredne godine. S druge strane, ekonomski posmatrano ne vidim smisao stvaranja nepredvidivog okruženja. Mi trenutno ne znamo šta će biti u FBiH od januara naredne godine, što je problematično", smatra Čavalić.

Privrednici upozoravaju da se mali i srednji biznisi u BiH suočavaju i s problemom ograničenog pristupa investicijama i fondovima. Dok zemlje u okruženju imaju razrađene programe subvencija i poticaja, domaći poduzetnici uglavnom se oslanjaju na vlastite resurse.

O svemu ovome se govorilo tokom sastanka u Tuzli, na kojem su privrednici, odnosno predstavnici malih i srednjih preduzeća razmijenili iskustva, uz predlaganje mjera za naredni period, a sve s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.