Izmjene zakona
38

Magazinović: Moramo zaštititi privrednike, PDV treba naplaćivati po plaćenim fakturama

Piše: E. S. H.
Saša Magazinović (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Saša Magazinović (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović govorio je danas o inicijativi za izmjene Zakona o PDV-u s ciljem zaštite privrednika i olakšanja poslovanja malih i srednjih preduzeća. Suština njegove inicijative je uvođenje sistema plaćanja PDV-a po naplaćenim fakturama za razliku od današnje prakse koja podrazumijieva da privrednici plaćaju PDV po izdatim fakturama.

Magazinović je naglasio da je ovaj problem veliki i da se često dešava da privrednici pokušavaju ostati na tržištu, zapošljavaju ljude, organizuju biznis, ali zakonske prepreke im onemogućavaju da zaštite taj biznis.

"Jedna od prepreka koje privrednici imaju je obaveza plaćanja PDV-a kada izdaju fakturu bez obaveze da tu fakturu neko i plati. Suština inicijative je da umjesto plaćanje PDV-a odmah po izdatoj fakturi, PDV bude plaćen onda kada tu fakturu naplatite. Činjenica je da ovaj sistem funkcioniše u 22 zemlje Evropske unije. Govorimo o malim i srednjim preduzećima i svjesni smo da Elektroprivredi nije problem odmah platiti PDV, ali malim preduzećima sa malim brojem ljudi je veliko da za fakturu od 10.000 plate 1.700 KM PDV-a. Trenutni sistem je jednostavan, osigurava državi prikupljanje novca, ali ne brine o privrednicima. Novi sistem bi bio komplikovaniji, privrednici bi bili zaštićeni, a država bi dobila isti iznos novca", pojasnio je Magazinović.

Dodao je da je česta pojava da privrednici uzimaju kredite da plate PDV, bez garancije da će naplatiti iznos po fakturi za robu koju su prodali. Konkretne korake u toku prošle godine je pokrenuo Institut za razvoj mladih KULT. Pozvali su privrednike da podrže tu inicijativu, dobili su 30.000 potpisa privrednika.

"Dakle privreda podržava ovaj sistem. Ono što vlast treba uraditi je ući u cipele privrednika. Oni koji odlučuju o ovome primaju plaće iz budžeta, a ne od naplaćenih faktura, u tome vidim jedan od razloga nemanja osjećaja za ovakve stvari", rekao je Saša Magazinović.

Pojasnio je da se mogu predložiti izmjene i dopune zakona, može se pokrenuti inicijativa kroz poslaničko pitanje i može se pokrenuti inicijativa kojom će Parlament zadužiti Vijeće ministara da pripremi izmjene zakona.

"Stalo nam je da se ovaj problem riješi i opredijelili smo se za iniciranje rješenja kroz pitanje upućeno Vijeću ministara i Upravi za indirektno oporezivanje. Tražit ćemo od njih stav o ovom pitanju, podatke o efektima trenutnog modela plaćanja PDV-a u kontekstu narušene likvidnosti preduzeća i da pitamo da li raspolažu analizom kakve bi rezultate dao naš prijedlog", rekao je Magazinović i napomenuo da raspolaže informacijom da neki gledaju blagonaklono na ovaj problem, dok drugi dio smatra da je mnogo važnije da se budžet puni nego da se vodi računa o privredi.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

Ajla Barukčić, ekonomska stručnjakinja Instituta za razvoj mladih KULT, je podsjetila kakav je Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Prema Zakonu privrednici su obavezni platiti porez na dodanu vrijednost do 10. u mjesecu i to je obavezan od trenutka izdavanja računa za robu ili uslugu.

"Tu nastaje problem jer privrednici često ne uspiju naplatiti fakturu, ali moraju ispuniti obavezu plaćanja PDV-a državi. Privrednici to navode kao problem broj jedan u svom poslovanju. Zbog toga dižu kredite, plaćaju kamate i slično. Predloženi sistem nije izmišljen nego se uveliko primjenjuje u zemljama Evropske unije. BiH će kad-tad morati biti dio ovog sistema koji je u primjeni vrlo fleksibilan. Jedno preduzeće može se opredijeliti da bude korisnik ovog sistema ili ne, ali se većina opredijeli za ovaj sistem, a korisnici mogu biti ona preduzeća koja ostvaruju maksimalni određeni godišnji promet. U slučaju zemalja regije, to je 400.000 eura. To je ukupni godišnji promet koji preduzeće ostvari u prethodnoj godini da bi pristupilo ovom sistemu. Postoje propisi kako izaći iz tog sistema, a probni rok je tri godine", pojasnila je Barukčić.

Napomenula je da sistem nije za velike korporacije već za mala preduzeća. KULT se bavi ovim pitanjem zbog nezaposlenosti mladih i podrške privredi kako bi preduzeća opstala, a mladi imali radna mjesta.