Nagrade, po izboru poslovnog magazina "Prizma“, dodijeljene su u šest kategorija. Na osnovu rezultata poslovanja u 2012. godini, Kristalna prizma za najuspješniju banku u BiH dodijeljena je UniCredit Bank d.d. Mostar, za najuspješnije osiguravajuće društvo u BiH proglašeno je Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo a najuspješnija mikrokreditna organizacija u BiH je MKD Mikrofin d.o.o. Banja Luka.
Nagrade najuspješnijim su uručili izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić, ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić i zamjenica ministra finansija i trezora BiH Edita Đapo.
U konkurenciji za najuspješnijeg menadžera banke u BiH, izabran je Berislav Kutle (UniCredit Bank d.d. Mostar), najuspješniji menadžer osiguravajućeg društva u BiH je Midhat Terzić (Sarajevo-osiguranje d.d.), dok je za najuspješnijeg menadžera u mikrokrednitnom sektoru u BiH proglašen Braco Erceg ( MKD Mikrofin d.o.o. Banja Luka).
Nagrade najuspješnijim menadžerima uručili su: premijer Federacije BiH Nermin Nikišić, menadžerica projekta Rangiranje banaka, osiguravajućih društava i mikrokreditnih organizacija Jelena Misita i direktor Revicon d.o.o. Marin Ivanišević.
U ovogodišnjem rangiranju u konkurenciji banaka učestvovalo je 28 subjekata koji su poslovali u 2012. godini od kojih osamnaest sa sjedištem u Federaciji BiH, a deset u Republici Srpskoj.
Prilikom rangiranja banaka korišteni su podaci nadležnih agencija – Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo RS.
Kada su u pitanju osiguravajuća društva rangiranje je obuhvatilo 24 učesnika. Od toga, trinaest društava ima sjedište u FBiH, deset u RS i jedno u Brčko Distriktu.
I tu su za potrebe formiranja rang-listi i utvrđivanja najuspješnijih na finansijskom tržištu korišteni podaci nadležnih agencija.
U mikrokreditnom sektoru rangirane su 22 organizacije, četrnaest iz FBiH i osam iz RS, također na osnovu podataka dostavljenih od nadležnih entitetskih agencija za bankarstvo.
Ceremoniji dodjele nagrada prethodio je okrugli sto o temi “Pozicija realnog sektora u finansijskom sistemu BiH” u čijem radu su učestvovali predstavnici finansijskog sektora i akademske zajednice.
Okruglim stolom moderirao je Mirko Puljić dok su uvodničari okruglog stola kroz svoja izlaganja dali viđenje aktualne problematike u svakom od sektora te imali priliku i razmijeniti iskustva sa ostalim učesnicima i kolegama iz profesije.
Prvi uvodničar bio je Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH s temom Kratak pogled na strategiju razvoja financijskih tržišta u FBiH. On je istakao da je Vlada FBiH okupila predstavnike različitih segmenata finansijske industrije i kako je tom prilikom izrađena strategija za narednih deset godina koja sagledava trenutno stanje, ističe ciljeve finansijske industrije, ali daje i konkretne planove za njihovu realizaciju.
Tokom izlaganja je problematiziran i međusobni odnos finansijskog i realnog sektora, odnosno nesrazmjernost u njihovom rastu i razvoju u BiH.
Potom je izlagao pomoćnik direktora Nove banke a. d. Banja Luka Srđan Kondić koji je kroz temu „Mogućnosti i ograničenja povećanja bankarskih kredita u realnom sektoru“ naglasio kako udio kredita realnom sektoru nije umanjen uprkos negativnim makroekonomskim kretanjima. Ipak, konzervativni pristup politici kreditiranja naših banaka bi se sada mogao nazvati i preopreznim za što postoje objektivni razlozi jer je opća situacija u privredi izuzetno loša, a rad pravosudnih organa spor i neefikasan.
Međutim, preoštar pristup je i za njih loš, jer dugoročno loša pozicija realnog sektora će neusumnjivo dovesti i do lošijih rezultata u finansijskom sektoru.
Direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Karić je govorio o temi „Mogućnosti pripreme i kreditiranja projekata na principima konzorcija banaka i poslovnih subjekata iz realnog sektora”. Kako je istakao, želio je isprovocirati razgovor o mogućnostima partnerskog odnosa sa finansijskim sektorom. Radovi se trenutno odvijaju na četiri lokacije i 80 posto ukupnog ugovornog angažmana u ovim poslovima pripada domaćim subjektima.
Sve se, uglavnom, finansira putem međunarodnih finansijskih institucija, ali bi dobro bilo kada bi svoju računicu u tome pronašle i domaće banke. Očekuje se da će za završetak koridora Vc biti potrebno još oko tri milijarde eura i stoga bi bilo šteta da se to ne pronalazi na domaćem tržištu.
Kristalna prizma je i ove godine, pored osoba odgovornih za projekat rangiranja, rukovodstava uključenih subjekata i nadležnih agencija iz navedenih oblasti, okupila i mnogobrojne predstavnike akademske zajednice, poduzetnike, ekonomske praktičare i teoretičare, kao i sve one koji aktivno djeluju u trenutnom poslovnom okruženju u BiH, saopćeno je iz Revicona.
