Kineski trgovinski suficit skočio na rekordnih 1,2 biliona dolara uprkos Trumpovim carinama

Izvoz Kine porastao je prošle godine za 5,5 posto na 3,77 biliona dolara, pokazuju carinski podaci, dok su kineski proizvođači automobila i druge kompanije širile prisustvo na tržištima širom svijeta.

Uvoz je ostao na nivou od 2,58 biliona dolara. Trgovinski suficit u 2024. iznosio je više od 992 milijarde dolara.

U decembru je kineski izvoz u dolarima porastao 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, nadmašivši očekivanja ekonomista i rezultat iz novembra kada je godišnji rast iznosio 5,9 posto.

Uvoz je u decembru porastao 5,7 posto na godišnjem nivou, u odnosu na 1,9 posto u novembru.

Kineski trgovinski suficit prvi put je probio granicu od bilion dolara u novembru, kada je u prvih 11 mjeseci prošle godine dostigao 1,08 biliona dolara.

Ekonomisti očekuju da će izvoz nastaviti podržavati kinesku ekonomiju i ove godine, uprkos trgovinskim tenzijama i geopolitičkim sukobima.

"I dalje očekujemo da će izvoz biti snažan pokretač rasta u 2026. godini", rekla je Jacqueline Rong, glavna ekonomistica za Kinu u BNP Paribasu.

Dok je kineski izvoz u SAD tokom većeg dijela prošle godine naglo padao otkako se Trump vratio u Bijelu kuću i zaoštrio svoj trgovinski rat s drugom najvećom ekonomijom svijeta, taj pad je u velikoj mjeri nadoknađen isporukama na druga tržišta u Južnoj Americi, Jugoistočnoj Aziji, Africi i Evropi.

Gledano cijelu 2025. godinu, kineski izvoz u SAD pao je za 20 posto.

Nasuprot tome, izvoz u Afriku skočio je 26 posto. Isporuke u zemlje Jugoistočne Azije porasle su 13%, u Evropsku uniju 8 posto, a u Latinsku Ameriku 7 posto.

Snažna globalna potražnja za kompjuterskim čipovima i drugim uređajima te materijalima potrebnim za njihovu proizvodnju bila je među ključnim kategorijama koje su podržale kineski izvoz, navode analitičari. Izvoz automobila također je rastao prošle godine.

Snažan izvoz pomogao je Kini da zadrži stopu privrednog rasta blizu zvanične mete od oko 5 posto godišnje. No to je izazvalo zabrinutost u državama koje strahuju da bi priliv jeftinog uvoza mogao uništiti domaću industriju.

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda prošlog mjeseca pozvala je Kinu da se pozabavi strukturnim neuravnoteženostima u ekonomiji i ubrza zaokret s oslanjanja na izvoz ka većem podsticanju domaće potražnje i ulaganja.