Prema banci Nomura, moguće je da će 5,7 miliona radnih mjesta u bliskoj budućnosti biti ugašeno, odnosno 15,8 miliona dugoročno, zbog američkih i drugih ekonomskih problema.
Shodno tome, kineska vlast poduzima mjere kako bi ublažila negativne posljedice. Pa je tako na sjednici Politbiroa, najvišeg organa Komunističke partije, najavljeno da će se povisiti naknade nezaposlenima, i to onima koji su dobili otkaze u kompanijama pogođenima američkim carinama.
No, postoji još nešto spasonosno za kinesko tržište rada, a to je velika gig ekonomija ili ekonomija honorarnih poslova, poslova s kratkoročnim ugovorima i samostalnim (freelance) radom.
Naime, američki predsjednik Donald Trump bi uvođenjem visoke carinske stope Kini mogao doprinijeti preobrazbi njene gig ekonomije iz slobodnog sektora, kojeg Komunistička partija posmatra sa sumnjom, u najveće tržište rada ove vrste u svijetu, ali sa sjenom države blagostanja.
Kineska gig ekonomija
Kina se okreće gig ekonomiji jer je velika. Procjena državne sindikalne federacije jeste da se 84 miliona ljudi oslanja na nove oblike zapošljavanja, što se odnosi i na dostavne usluge i prijevoz putnika. Nadalje, vladin podatak je da postoji šira kategorija s 200 miliona "fleksibilnih" radnika, što se odnosi i na samozaposlene i radnike sa skraćenim radnim vremenom.
Oba broja su znatno veća od 54 miliona zaposlenih u javnim preduzećima. To znači da radnici u gig ekonomiji čine veliki dio ukupnog broja zaposlenih, koji iznosi 734 miliona. Primjera radi, dostavna kompanija Meituan ima 7,5 miliona kurira koji godišnje zarađuju ukupno 11 milijardi dolara. Kuriri svoj teški posao opisuju kao guodu (prelazni posao).
Među tim kuririma je 36-godišnji Wan. Bio je u potrazi za dostupnim, najbolje plaćenim poslom, te je tom prilikom saznao da dostavljači hrane mogu mjesečno zaraditi 10.000 juana (2.300 KM). Svaki dan od 6 do 21 sat radi, vozeći skuter pekinškim ulicama.
Gig ekonomija raste, uprkos trgovinskim sukobima i godinama slabog povjerenja potrošača. Broj Meituanovih radnika, uglavnom zaposlenih preko vanjskih ugovornih kompanija, veći je za 41 posto nego 2021.
Meituanova uprava je u martu ove godine saopćila da očekuje zdrav rast dostave hrane i drugih potrepština. Pretpostavka je da će ova kompanija svoju prodaju do 2027. povećati za 15 posto godišnje. Prethodno navedeno je jedan od razloga zašto se povećao broj izdatih vozačkih dozvola sa 2,9 miliona, koliko je iznosio 2020., na 7,5 miliona, koliko je iznosio prošle godine.
Meituanu i drugim kurirskim kompanijama u Kini će pogodovati trgovinski rat jer će se povećati broj onih koji žele raditi za njih. Primjera radi, iz firme za internetsku trgovinu JD.com, koja će se baviti i dostavom, prošli mjesec su saopćili da će do kraja jula primiti još 100.000 vozača. Više radnih mjesta, niske cijene i niske marže pogoduju kurirskim kompanijama.
Kineska vlast i same kurirske kompanije obećavaju radnicima da će imati sve ono što imaju radnici većine drugih kompanija, kao što je penzijsko i zdravstveno osiguranje, kao i neke benefite. Međutim, radnicima nije prihvatljivo da se to osiguranje uplaćuje direktno ili indirektno od njihovih plata.
Prijetnje
Nekoliko je stvari koje prijete stvaranju radnih mjesta u gig ekonomiji, a jedna od njih je tehnologija. Naime, Meituan je pionir u dostavi autonomnim vozilima i dronovima. Autonomnim vozilima su izvršili 4,9 miliona dostava dok su dronovima izvršili 1,45 miliona dostava. Gig ekonomija je primjer kako trgovinski rat prisiljava kinesku vlast da se prilagodi, piše list Economist.