Intervju za Klix.ba
22

Katerina Sequensova iz MVP Češke: Ne pomažemo BiH u preživljavanju; prirodno je da učite od drugih

Razgovarao: Benjamin Redžić
Katerina Sequensova, generalna direktorica Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke (Foto: MVP Republike Češke)
Katerina Sequensova, generalna direktorica Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke (Foto: MVP Republike Češke)
08.11.2025.
Bosna i Hercegovina je jedna od šest država u kojima djeluje Češka razvojna agencija (CZDA). Osim Bosne i Hercegovine, djeluje u Kambodži, Etiopiji, Gruziji, Moldaviji i Zambiji.

Ova agencija je posvećena pomaganju najsiromašnijih i najranjivijih grupa društva, resurse i iskustva Češke dijeli s drugim zemljama, a pomaže i privatnom sektoru. Generalna direktorica Ministarstva vanjskih poslova Češke Katerina Sequensova je u intervjuu za Klix.ba govorila o CZDA-ovom radu u Bosni i Hercegovini.

Zašto je Bosna i Hercegovina jedna od država u kojima djeluje Češka razvojna agencija?

Bosna i Hercegovina jedna je od šest prioritetnih zemalja Češke razvojne saradnje prvenstveno zbog svoje geografske blizine, historijskih veza i dugoročne predanosti Republike Češke da dugoročno podržava stabilnost i održivi razvoj Zapadnog Balkana.

Češka je u početku pružala humanitarnu pomoć Bosni i Hercegovini i podržavala poslijeratnu obnovu zemlje nakon sukoba 1992 - 1995. Fokus se od tada preusmjerio na promicanje stabilnosti i razvoja u kontekstu procesa integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Pri odabiru svojih bilateralnih partnera za razvojnu saradnju, Republika Češka teži uravnoteženom pristupu, sarađujući sa slabije razvijenim i sa zemljama sa srednjim prihodima u skladu s klasifikacijom Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj država (OECD).

Bosna i Hercegovina pripada posljednje spomenutoj grupi, gdje Češka može na najbolji način primijeniti vlastito iskustvo demokratske i ekonomske transformacije. Nakon što je uspješno provela tranziciju iz centralne planske ekonomije u demokratski, tržišno utemeljen sistem i učinkovito se integrirala u EU i NATO, Češka može ponuditi Bosni i Hercegovini stručno znanje u provedbi reformi, jačanju institucija i napredovanju prema Uniji.

Ovo iskustvo transformacije odražava se kroz češke razvojne projekte u Bosni i Hercegovini, koji su usmjereni na dobro upravljanje, zaštitu okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kontinuiran ekonomski rast.

Koji sektori su prioritet za Češku razvojnu agenciju u Bosni i Hercegovini i koliko su ukupno vrijedni projekti Agencije do sada realizirani u Bosni i Hercegovini?

Naša trenutna saradnja s Bosnom i Hercegovinom prati Program bilateralne razvojne saradnje za period od 2024. do 2030. Uglavnom se fokusiramo na tri područja koja odražavaju i vlastite razvojne prioritete zemlje i globalne ciljeve održivog razvoja - vodu i sanitaciju; obnovljive izvore energije i cirkularnu ekonomiju; te dobro upravljanje i unapređenje civilnog društva.

Ove sektori smo izabrali zajedno s našim lokalnim partnerima kako bi se riješile njihove konkretne potrebe i ciljevi reformi, a ujedno je Češkoj omogućeno podijeliti svoje praktično znanje, primjera radi, u upravljanju vodama, obnovljivim tehnologijama ili poboljšanju javne uprave.

Svi češki projekti u Bosni i Hercegovini vođeni su međusektorskim načelima kao što su dobro upravljanje, održivost, ravnopravnost spolova i socijalna uključenost. Zemlja ima koristi od češkog Programa tranzicijske saradnje, kojim se podržavaju demokratske institucije, slobodni mediji i aktivna participacija.

Trenutno se kroz oba programa provodi 50 projekata, koristeći razne alate - od stručnih misija i transfera tehnologije do stipendija i lokalnih grantova. S obzirom na ovaj široki opseg, nije moguće navesti jedan ukupni iznos, ali Češka godišnje ulaže više od pet miliona eura u razvojnu i tranzicijsku saradnju s Bosnom i Hercegovinom - jasan izraz naše dugoročne predanosti napretku zemlje i njenoj evropskoj budućnosti.

Kako ocjenjujete saradnju s vlastima u Bosni i Hercegovini u realizaciji tih projekata?

Saradnja s lokalnim vlastima općenito je veoma konstruktivna. Usko sarađujemo s partnerima na svim nivoima - državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom, kao i sa civilnim društvom i privatnim sektorom. Složena politička i administrativna struktura zemlje ponekad otežava koordinaciju, ali izgradili smo dugogodišnje odnose i međusobno povjerenje koji nam pomažu u prevazilaženju tih izazova.

Najvažnije je da se projekti razvijaju zajedno s lokalnim akterima i da odgovaraju na stvarne potrebe utvrđene na terenu. Ovaj pristup, koji se zasniva na partnerstvu, ključan je da Češka razvojna saradnja podržava reformske napore Bosne i Hercegovine i njezin put ka EU.

Smatrate li opravdanim da Bosna i Hercegovina 30 godina od završetka rata bude država koja dobija pomoć drugih zemalja?

Češku podršku Bosni i Hercegovini ne bih definirala kao pomoć. To je partnerstvo koje se temelji na dijeljenju našeg iskustva u tranziciji prema stabilnoj i demokratskoj zemlji s tržišnom ekonomijom, članici EU. Pomoć je način na koji je naša bilateralna saradnja započela 1990-ih, kroz humanitarnu pomoć tokom rata.

No, priroda našeg angažmana u Bosni i Hercegovini značajno se promijenila u posljednjih 20-30 godina. Nije riječ o pomoći u preživljavanju, već o pomoći u provedbi propisa EU i upravljanju složenim reformama, usmjerenim na poboljšanje života građana Bosne i Hercegovine. S ove tačke gledišta, mislim da je primanje podrške iz inostranstva u potpunosti prihvatljivo.

Sasvim je prirodno učiti od onih koji su već prošli istim putem. Osim toga, čak i članice EU koriste različite oblike tehničke i finansijske podrške. Posao reformiranja zemlje nikada nije u potpunosti završen. Čak i nakon ulaska u EU postoji prostor da se u jednoj državi poboljša upravljanje, privreda, vladavina prava itd.

Šta bi bile češke preporuke za razvoj Bosne i Hercegovine koja je kao i Češka prošla kroz tranziciju iz jednog društveno-ekonomskog sistema u drugi?

Češko iskustvo pokazuje da tranzicija zahtijeva vrijeme, dosljednost i povjerenje javnosti. Iz naše perspektive, ključno je nastaviti jačati transparentne, profesionalne i učinkovite institucije javne uprave jer bez njih čak i dobro osmišljene reforme mogu posustati. Vladavina prava je osnova.

Osjećaj zajedničkog cilja izuzetno je važan. Ankete u Bosni i Hercegovini pokazuju značajnu podršku stanovništva ulasku zemlje u EU. Međutim, budući da su institucije i procesi donošenja odluka u Bosni i Hercegovini često blokirani, čini se da su za mnoge birače određena pitanja važnija od integracije u EU. To ima nepovoljan učinak i usporava napredak vaše zemlje.

Treće, aktivno i samouvjereno civilno društvo ima ključnu ulogu da reforme budu trajne i smislene. Bosna i Hercegovina također može koristiti stručnost i resurse svoje dijaspore širom Evrope, uključujući Češku i ostale države.

Bosna i Hercegovina ima pristup značajnim fondovima EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), a uskoro i Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, koji zajedno donose stotine miliona eura. Ovim resursima može se napraviti izuzetan napredak i stoga vas značajno podstičemo da ih što više koristite pravovremenim usvajanjem i provedbom potrebnih reformi.

Atmosfera u EU za proširenje trenutno je povoljna. Stoga bi moj konačni savjet bio: Ne dopustite da vam ova prilika promakne!

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima