Kako trgujemo s ostatkom svijeta: Najviše izvozi metalska industrija, drastično povećan uvoz struje

Poseban osvrt je bio na najznačajnije trgovinske partnere i globalne trendove. Pa su tako napomenuli da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM, odnosno 5,60 posto.

Izvoz je veći za 686 miliona KM, odnosno 5,60 posto, dok je uvoz veći za 892 miliona KM, odnosno 4,11 posto. Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto, što je za 1,43 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

"Podaci pokazuju postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima. Posebno je to što se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji Bosne i Hercegovine u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima", ukazao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

Dominaciju proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljnu diverzifikaciju tržišta i potrebu za ubrzanom modernizacijom proizvodnje je istakao kao ključnim preprekama ka snažnijem izvozu. Ovi strukturni problemi, kako je naglasio, nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije.

Vrijednost izvoza od januara do septembra 2025. iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan rast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje, kako su konstatirali, jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

Stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Belma Alihodžić je izjavila da iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi.

"Naime, uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema državama CEFTA-e (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija), EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Povećanje izvoza u Hrvatsku i određena tržišta Unije ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali smanjenje izvoza u najveće evropske ekonomije, Njemačku i Austriju, pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni", dodaje.

Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, sugerirala je Alihodžić, ključno je smanjiti ovisnost o uvozu te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno Sjedinjene Američke Države, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali, kako je upozorila, bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita.

Kada je u pitanju struktura vanjskotrgovinske razmjene, i izvoz i uvoz se povećavaju u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija dok drvna industrija tradicionalno ima suficit u robnoj razmjeni. Povećanje izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću - agroindustrija i
prehrana, metalska industrija s elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju.

U izvozu najviše učestvuju metalska industrija s gotovo 44 posto i drvna industrija s 21 posto dok u uvozu, osim ove dvije grane, u značajno utječu i agro i prehrana s učešćem u uvozu od 18 posto.

"Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažno povećanje uvoza električne energije dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo povećanje trgovinskog deficita. Povećanje uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru", kazala je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.

I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 milijardi KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10 posto u odnosu na isti period 2024. godine.

Ovakav uvoz je, kako su saopćili iz VTK BiH, poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost o uvozu energenata usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade.

Uvoz električne energije je naglo povećan zbog, kako su objasnili, kombinacije strukturnih slabosti - povećan je gotovo za 184 posto, što je više od 313 miliona KM.

Trendovi robne razmjene u ovoj godini pokazuju potencijal daljnjeg jačanja industrijske proizvodnje i povećanja izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uslov da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije, saopćili su iz VTK BiH.