{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako se letjelo prije rata: Iz Sarajeva za Afriku, iz Mostara za Irsku, iz Tuzle "za nigdje"

14.11.2017. u 08:02
133
156
Kako se letjelo prije rata: Iz Sarajeva za Afriku, iz Mostara za Irsku, iz Tuzle "za nigdje"
133
Kako se letjelo prije rata: Iz Sarajeva za Afriku, iz Mostara za Irsku, iz Tuzle "za nigdje"
Foto: Klix.ba
Zračni saobraćaj u Bosni i Hercegovini nikada nije bio razvijeniji. Čak i u predratnom "zlatnom dobu" broj putnika bio je znatno manji nego danas. Nekadašnji vojni aerodromi danas obaraju rekorde u civilnom avioprijevozu, a BiH će već sljedeće godine dobiti prvi aerodrom s prometom iznad milion putnika godišnje.
Aerodromi u Bosni i Hercegovini, tačnije tuzlanski i sarajevski, doživljavaju svojevrsni procvat. Prvi navedeni je prije 1992. godine funkcionisao kao vojni aerodrom i samim tim dodavanje novih civilnih linija predstavlja zaokret i ekonomski bum. Sarajevski pak, ima historiju koja uključuje i svjetske destinacije koje danas ne postoje.

Historija letova s najvećeg aerodroma u BiH je nažalost gotovo izgubljena jer su dnevnici uništeni tokom agresije na našu zemlju. Ono što ostaje jesu sjećanja bivših i sadašnjih radnika Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Ono što znamo jeste da su nakon njegovog osnivanja, sa sarajevskog aerodroma prvenstveno funkcionisali letovi prema Beogradu i Zagrebu, jer je tadašnji Butmir korišten kao "opskrbljivač" spomenutih centara. Nakon uspostave letova za Ljubljanu i Skoplje u koje su letjelo skoro svaki dan, a nekada i dva puta dnevno, uspostavlja se i prva međunarodna linija za Frankfurt.

Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


"Određen broj čarter letova je ostvarila kompanija INEX i to prema Njemačkoj i prema afričkim destinacijama. U toku 1973. godine, Sarajevo je zračno bilo povezanao s Rijekom, Splitom, Dubrovnikom, Tivtom, Podgoricom direktnim ili indirektnim letovima", rekli su za Klix.ba iskusni radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo (MAS).

Pored ovih linija, svakako treba istaći i značaj linije za Dizeldorf. Zagrebačka aviokompanija PanAdria tokom 1977. godine uvela je nove linje sa sarajevskog aerodroma prema Mariboru, Puli i Prištini. U ovom periodu aerodrom su uglavnom koristile domaće kompanije bivše Jugoslavije kao što su JAT, Inex, Aviogenex i spomenuta PanAdria.

U ovom periodu godišnji promet putnika kretao se između 70.000 i 100.000, što je pohvalno s obzirom na to da je Aerodrom Sarajevo bio uglavnom "feedeing airport" tj. aerodrom koji je osiguravao putnike Beogradu i Zagrebu za dalje destinacije.

U periodu održavanja Olimpijskih igara aerodrom je imao veliki broj operacija koji se u prosjeku dnevno kretao od 50 do 70 letjelica svih vrsta. U ovom periodu ostvaren je i dnevni rekord otpremljenih putnika - dan nakon zatvaranja ZOI, više od 12.000 putnika. U periodu nakon ZOI aerodrom se vraća u normalan obim prometa koji već tada nije zadovoljavao mogućnosti i kapacitete kojima je raspolagano.

Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


Početkom 1986. godine uvedena je linija za Tripoli. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih vodili su se pregovori za uvođenje linija za Bari, Izmir i Mosul, ali do toga nije došlo. Pred početak agresije promet se nešto povećao proširenim brojem čarter letova koje je obavljala domaća firma Air Commerce.

Kada je riječ o broju putnika, on je i prije rata rastao, ali je nakon Olimpijskih igara u Sarajevu došlo do relativne stagnacije pa i pada. Naime, 1983. godine sarajevski aerodrom opslužio je 228.000 putnika, 1984. godine taj broj je iznosio 274.000, a rekord je oboren 1987. godine sa 310.000 putnika. Ipak, u narednim godinama broj putnika je počeo da pada pa je 1990. godine iznosio 186.000.

Prijeratni rekord oboren je već 1999. godine kada je Međunarodni aerodrom Sarajevo opslužio 326.000 putnika. Poslijeratni procvat najvećeg aerodroma u BiH obilježit će i ovogodišnji doček 900.000. putnika, što je tri puta veći broj od prijeratnog rekorda. Predviđa se da će cifra od 1.000.000 putnika biti dostignuta u 2018. godini.

Broj destinacija je također veći nego prije rata. Aerodrom u Sarajevu koristi 20 aviokompanija, a na vrhuncu sezone u augustu 2017. obavljeno je 1.508 aviooperacija.

Južna kapija



Aerodrom Mostar otvoren je za civilni saobraćaj i to isključivo domaćeg karaktera. JAT je ubrzo uspostavio zračnu vezu Mostara s Beogradom, Zagrebom i Podgoricom. Iako je popunjenost kapaciteta u tom periodu bila je solidna, ona još uvijek nije ibila ekonomski opravdana. Također, PanAdria je šest puta sedmično letjela na relaciji Zagreb-Split-Mostar-Dubrovnik i obratno, a prevozila je poštu, štampu i putnike.

Međunarodni aerodrom Mostar (Foto: Željko Miličević/Klix.ba)
Međunarodni aerodrom Mostar (Foto: Željko Miličević/Klix.ba)


U periodu pripreme za sarajevsku olimpijadu, mostarski aerodrom je bio alternativa sarajevskom i tako je dobio status međunarodnog aerodroma. U sklopu priprema za ZOI vrši se opremanje aerodromske kontrole letenja, a u isto vrijeme nabavljena je i instalirana nova meteorološka oprema.

Nakon završetka Olimpijskih igara interes za aerodrom raste, uglavnom zbog blizine svetišta Međugorja. U to vrijeme se pojavljuje novi domaći prijevoznik Adria Airways iz Ljubljane koji se intezivno uključuje u redovni prijevoz za Zagreb i Ljubljanu. Istovremeno kompanija Aviogenex iz Beograda povezala je Mostar sa svijetom i to u organizovanju čarter letova za prijevoz vjernika iz Irske i ostalih država Evrope.

Rekordan broj prevezenih putnika mostarski aerodrom imao je 1990. godine - 86.000 putnika, od čega je 80 posto bilo za Međugorje. Danas je saobraćaja nešto manje i posljednjih godina održava se između 50 i 75 hiljada putnika godišnje.

Vojni i civilni aerodromi



Tuzlanski aerodrom (MAT) je prije ratnih dešavanja bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije, tako da civilnih letova uglavnom nije bilo. Svoju vojnu funkciju aerodrom zadržava i nakon 1995. kada postaje zračna baza snaga sigurnosti u BiH. Civilni aerodrom započinje svoj minimalni rad 1998. godine, ali dijelom ostaje privržen međunarodnom vojnom sektoru sve do 2006. godine.

Međunarodni aerodrom Tuzla (Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)
Međunarodni aerodrom Tuzla (Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)


Bum se desio 2013. kada je broj putnika povećan za 15 puta u odnosu na 2011., a on je danas petostruko veći nego 2013. godine. Posljednji podaci o Međunarodnom aerodromu Tuzla pokazuju da je samo u prošlom augustu kroz MAT prošlo više od 63.000 putnika, što je više nego cijele 2013. godine.

Banjalučki aerodrom je najnerazvijeniji međunarodni aerodrom u zemlji. Prema podacima Agencije za civilno zrakoplovstvo BiH, najmanje putnika u toku 2016. godine prošlo je kroz banjalučki aerodrom, ukupno 21.694 ili 1,77 posto, od čega je sletjelo 10.805, a odletjelo 10.889 putnika. Još gora situacija je u statistici kargo djelatnosti - na Aerodromu Banja Luka 2015. godine iskrcano je samo 5,03 tone tereta, dok ukrcanog tereta tokom 2016. godine nije bilo.

Postoji samo jedna linija, ona za Beograd koja operira tri puta sedmično.

Ni prije rata Banja Luka nije imala značajan zračni saobraćaj. Aerodrom je bio pod vojnom upravom, a civilno zrakoplovstvo bilo je svedeno na sekundarnu prirodu među jugoslavenskim aerodromima.

Međunarodni aerodrom Banja Luka (Foto: Al Jazeera Balkans)
Međunarodni aerodrom Banja Luka (Foto: Al Jazeera Balkans)

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koristite li knjigu žalbe ako niste zadovoljni uslugom u prodajnom objektu?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: