Vladina analiza
22

Kako je Federacija BiH odgovorila na ekonomsku krizu: U ovim sektorima je najveći pad

D. Be.
Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba
U izvještaju Vlade Federacije BiH koji je dostavljen Federalnom parlamentu napravljena je analiza utjecaja pandemije koronavirusa na privredni sektor ovog bh. entiteta. U njemu je evidentno da je privreda i ekonomija na koljenima, a evidentno je i da je najteža situacija u sektoru hotelijerstva, umjetnosti, zabave i rekreacije.

Također, analizirano je i u kojim mjesecima je najviše radnika ostalo bez posla, u kojim sektorima.

U periodu prije pojave koronavirusa u Federaciji BiH, sa stanjem na posljednje dane januara i februara 2020. godine, ukupan broj zaposlenih u ovom bh. entitetu se nije bitnije mijenjao. Na kraju februara, ukupan broj zaposlenih je smanjen za 0,03% (ili 160 radnika) u odnosu na januar.

Blagi efekti epidemije koronavirusa na broj zaposlenih u FBiH vidljivi su na podacima za mart 2020. godine kada je zabilježeno smanjenje za 0,7% ili za 3.555 radnika u odnosu na februar ove godine.

Pravi negativni efekti vidljivi su tek u aprilu jer je na dan 30. april 2020. broj zaposlenih u FBiH smanjen za čak 18.606 ili 3,52% u odnosu na mart ove godine, dok je u mjesecu maju došlo do povećanja zaposlenih u odnosu na april za 3.010 ili 0,6%.

Nakon početnog najvećeg pada broja uposlenih u mjesecu martu u području hotelijerstva i ugostiteljstva od 1.895 radnika (relativan pad 7,87 %) i područja umjetnosti, zabave i rekreacije za 1.008 radnika (za 10,45 %), u domenu pravnih osoba, najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u aprilu i maju (nominalno), zabilježeno je u područjima trgovine (4.357), prerađivačke industrije (3.771), umjetnosti, zabave, rekreacije (3.868) i hotelijerstva i ugostiteljstva (3.358).

Najveći relativan pad zaposlenih (april/mart 2020.) zabilježen je u područjima:

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 23,60%), umjetnost, zabava i rekreacija (za 22,30%), poslovanje nekretninama (za 7 %) i trgovina (za 5,1%), dok je indeks pada zaposlenih za period (maj/april 2020) najveći u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,988) i stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,991).

U izvještaju se navodi kako je lako uočiti da je u maju u pojedinim područjima djelatnosti zaustavljen negativan trend s aspekta broja uposlenih, odnosno da je sumirano gledajući došlo do povećanja uposlenih u odnosu na april.

U domenu samostalnih poduzetnika (fizičkih osoba), najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u aprilu i maju (nominalno) zabilježeno je u područjima: hotelijerstvo i ugostiteljstvo (814), trgovina (358), prerađivačka industrija (303) i ostale uslužne djelatnosti (105).

Najveći relativan pad zaposlenih (april/mart 2020.) zabilježen je u područjima: hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 14,60%), obrazovanje (za 7,6%), dok je indeks pada zaposlenih za period (maj/aprili 2020.) najveći u područjima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,988) i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (0,989).

U periodu od januara do maja 2020. godine zabilježen je pad registrovanog prometa kod pravnih osoba u Federaciji BiH.

U martu 2020. godine zabilježen je pad ukupnog registrovanog prometa pravnih osoba u FBiH za 1 posto u odnosu na februar ove godine. U aprilu 2020. godine zabilježen je značajan pad i to za 22% u odnosu na mart ove godine, dok je u maju došlo do povećanja prometa za 6% u odnosu na april 2020. godine.

Posmatrano po područjima djelatnosti, u aprilu je zabilježen pad prometa u svim područjima djelatnosti, izuzev u području finansijske djelatnosti i osiguranja, dok je u maju više od pola područja djelatnosti iskazalo pozitivan trend s aspekta ostvarenog prometa u odnosu na april.

Najveći relativni pad prometa pravnih osoba (april/mart 2020.) zabilježen je u područjima:

umjetnost, zabava i rekreacija (za 95,73%), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 77,13%), proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom (za 56,21%) i poslovanje nekretninama (za 53,56%).

Najveći kumulativan pad prometa za period april-maj 2020. godine je u područjima:

trgovina (276.236.249,5 KM), prerađivačka industrija (170.167.298,2 KM), prijevoz i skladištenje (39.781.076,7 KM) i umjetnost, zabava i rekreacija (35.298.059,5 KM).

I kod fizičkih osoba – samostalnih poduzetnika, registrirani promet bilježi značajno smanjenje u martu i aprilu 2020. godine. U martu je zabilježen pad prometa za 12% u odnosu na februar, dok je u aprilu zabilježeno smanjenje prometa za čak 30,08% u odnosu na mart. U maju je došlo do povećanja prometa za 18,30% u odnosu na april 2020. godine.

U odnosu na pravne osobe, kod samostalnih poduzetnika u aprilu smanjenje registriranog prometa je još izraženije i zabilježeno je u svim područjima djelatnosti, dok u maju više od pola područja djelatnosti karakteriše pozitivan trend poslovanja u odnosu na april.

Najveći relativan pad prometa samostalnih privrednika (april 2020/mart 2020) zabilježen je u područjima: hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 87,50%), umjetnost, zabava i rekreacija (za 85,00%), zdravstvo (za 80,00%), snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (74,60) i ostale uslužne djelatnosti (za 74,50%)

Za period maj 2020/april 2020 najveći pad je u područjima: proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (70,60%) i informacije i komunikacije (42,80%).

Najveći kumulativni pad prometa za period april-maj 2020. godine je u područjima trgovina (4.459.460,10 KM), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (3.725.401,00 KM) i prerađivačka industrija (2.954.556,70 KM).