U tom periodu privredni subjekti su očekivali dinamičniji pristup u rješavanju godinama nagomilanih problema u privredi, koji su se u recesiji dodatno multiplicirali. Međutim, sve teče mnogo sporije što privredi ne ide u prilog, a o čemu govore i podaci o poslovanju.
"Industrijska proizvodnja u Kantonu Sarajevo u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isti period 2010. opala je za 4,4 posto. Istovremeno u Federaciji BiH industrijska proizvodnja je ostvarila rast od 4,9 posto“, kazala je direktorica Centra za razvoj poduzetništva Mubera Kadrić.
Za proteklih sedam mjeseci u Kantonu je sedam industrijskih grana ostvarilo povećanje proizvodnje, dok je preostalih 13 grana zabilježilo pad.
"Analizirajući trenutno stanje u kome se nalazi privreda BiH, a time i privreda Kantona Sarajevo, uočit ćemo niz problema koji su već duže vrijeme prisutni, a odnose se na problem harmonizacije i unapređenja poreskog sistema, smanjivanja poreskih i parafiskalnih opterećenja privrede, modifikacija PDV-a i njegovo usklađivanje sa zemljama sa kojima BiH ima najveću vanjskotrgovinsku razmjenu i dr.“, napomenula je Kadrić.
Poseban problem, kako je dodala, na čije rješavanje čekaju strani ulagači su dinamizacija procesa privatizacije, procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji i NATO savezu, korekcije u sferi javne potrošnje, rješavanje problema unutrašnjeg duga, problema nelikvidnosti, omogućavanje boljih uslova kreditiranja privrednih subjekata...
Dalje, visok stepen nelikvidnosti, nedostatak investicija, neadekvatna kreditna politika (visoke kamate i nepovoljni uvjeti kreditiranja), te visok stepen nezaposlenosti u cijeloj zemlji ukazuju na potrebu stvaranja preduslova za brži razvoj industrije i svih oblika poduzetništva radi širenja poreske osnovice i stvaranja uvjeta za jače intervencije u socijalnom sektoru.
"Analitičari predviđaju novu finansijsku krizu proisteklu iz negativnog poslovanja na američkim berzama te nemirima u arapskom svijetu. SAD bi mogle ući u novu recesiju, a istovremeno se strahuje od jačanja dužničke krize u Evropi. Nova finansijska kriza ne bi zaobišla niti Bosnu i Hercegovinu i sigurno bi imala uticaja na poslove i život stanovništva u BiH“, dodala je Kadrić.
Prema njenim riječima, Komora nastoji da analiziranjem kretanja u privredi realno prikaže stanje i uzroke loših pojava te predloži mjere, kako bi se brže prevazišli problemi u poslovanju privrednih društava.
Komora je specificirala zahtjeve privrednika i ranije ih uputila nadležnim organima kako bi se iznašle adekvatne mjere za snažniji i stabilniji poslovni ambijent, kako u Kantonu tako i u cijeloj BiH.
"Međutim, ni do danas, nadležni organi nisu ozbiljnije uzeli u razmatranje te prijedloge“, kazala je Kadrić.
