To, kako ističe sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore BiH Tijana Slagalo, generiše dva problema: smanjenje prihoda od akciza i PDV-a, jer prodaju cigareta koje su opterećene visokim akcizama zamjenjuje prodaja duhana koji takvom akcizom nije opterećen, pa mu je pored toga i u legalnoj prodaji osnovica obračuna PDV-a niža, te masovna pojava ilegalne prodaje rezanog duhana, najvećim dijelom putem pijaca, gdje se izbjegava plaćanje obaveza, a često nudi i duhan neodgovarajućeg kvaliteta.
Rješenje prvog problema već je u proceduri, jer je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio i uputio u dalju proceduru Prijedlog izmjena Zakona o akcizama u BiH, kojim se uvodi posebna akciza za rezani duhan i time osigurava povećanje budžetskih prihoda po osnovu same akcize i povećane osnovice obračuna PDV-a, kao i ublažavanje cjenovne razlike za korištenje cigareta i rezanog duhana. Ovaj je prijedlog usklađen i s direktivama Evropske unije u ovoj oblasti, kao i s obavezama koje je BiH preuzela prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), u okviru stand-by aranžmana.
Rješenje drugog problema, kako ističe Slagalo, je pojačan inspekcijski nadzor proizvodnje i uvoza rezanog duhana i njegove prodaje i ukupnog rada pijaca.
"Bez ovih mjera ni rješenje prvog problema neće biti efikasno, jer će dodatno motivisati na ilegalnu prodaju i takvu trgovinu učiniti još unosnijom. Duhan i proizvodi od duhana, kao veoma osjetljiv proizvod s aspekta utjecaja na zdravlje čovjeka, ali istovremeno i kao visokoakumulativan proizvod u smislu obezbjeđenja javnih prihoda, oduvijek je bio pod posebnom društvenom lupom. Nažalost, kao i ukupna primarna poljoprivredna, i prozvodnja duhana opterećena je brojnim problemima tako da se iz godine u godinu bilježe negativni bilansi. Zasijane površine se konstantno smanjuju, s 2.313 hektara u 2007. godini, na 1.545 hektara u 2012. godini, što za posljedicu ima i pad ukupne proizvodnje duhana: s 3.269 tona u 2007. godini, na 1.494 tone u 2012. godini. Od 2007. godine prinos je prosječno iznosio 1-1,5 tona duhana po hektaru. Sav repromaterijal za proizvodnju se uvozi, svi drugi inputi su skupi, a poticaja, kao mjera nadležnih državnih organa ili nema uopće ili su minimalni", kazala je Slagalo.
Zbog svega navedenog, kaže Slagalo, primarna proizvodnja na tržište stavlja skup proizvod koji cjenovno nije interesantan prerađivačkoj industriji.
"To je osnovni razlog što se javio problem na relaciji primarna proizvodnja - prerađivačka industrija u BiH. Fabrika duhana Sarajevo i Fabrika duvana Banja Luka su trenutno jedini prerađivački kapaciteti sa značajnijom proizvodnjom", kazala je Slagalo, saopćeno je iz Mita Group.
