Hrvatsko elektroprivredno čudo ili jeftin trik: Pozitivno poslovanje uprkos smanjenju prihoda od milijardu eura

Izvještaj o HEP-ovom poslovanju za 2024. je proteklih dana u nezavisnim stručnim krugovima u Hrvatskoj izazvao svojevrsnu nevjericu. Naime, poslije niza godina doslovno poražavajućih rezultata i korupcijskih afera, uz teret višegodišnjeg energetsko-kriznog popusta u cijenama struje za građane i poduzetnike, lani se dogodio temeljit obrat.

HEP je ujedno povratio likvidnost i profitabilnost, otplativši značajan dio dugova, ulažući u nova postrojenja i udvostručivši dobit u odnosu na 2023. No, to sve se dogodilo uprkos smanjenju prihoda za milijardu eura, što stvara prostor za niz kritičkih pitanja o tajni tog iznenađujućeg uspjeha.

Najdalje u analizi otišao je ekonomski komentator i berzovni savjetnik te publicist Neven Vidaković koji je na svom YouTube kanalu prošle sedmice objavio kratku ekspertizu lanjskog HEP-ovog poslovanja.

Ukratko, tvrdi da takvo šta nije vidio baš nikad jer slične rezultate u pravilu ostvaruju samo preduzeća kojima je prihod jako povećan, a ne izrazito smanjen, što u HEP-ovom slučaju iznosi 25 posto. To je po Vidakoviću pravo čudo koje treba proučavati u školama. Pritom ne zna da li je za to najzaslužnije smanjenje nabavne cijene energije koju na vanjskim tržištima nabavlja HEP.

Od bankomata do senzacije

"Ili je posrijedi nemjerljivo bolje planiranje koje se dogodilo preko noći - ne znam. Ipak, tek se mora vidjeti i uloga države te njezinih intervencija. Zasad se može barem pretpostaviti da je, povrh svega drugog, neko vjerovatno obustavio praksu kriminalnog isisavanja novca iz HEP-a, nakon serije pljački, od kojih su neke veoma burno dospjele u javnost", ocijenio je.

Te, kako je naveo, pljačke su se najčešće događale kroz trgovinu, a prva stavka iz prošlogodišnjeg izvještaja koja upada u oko jeste drastično smanjeni rashodi.

"Toliko drastično da je HEP i pored milijardu eura nižih prihoda udvostručio svoju godišnju dobit na više od 300 miliona eura. Senzacionalno", zaključio je ovaj ekonomist.

Što se tiče spomenutog isisavanja novca, zbog kojeg je HEP proglašen bankomatom vladajućih i njima bliskih poslovnih krugova, nakupilo se tu baš koječega. Od dubioznih nabavki kablova i pametnih brojila, do neobjašnjivog te krajnje štetnog izlaska iz projekta razvoja vjetropolja, koji će zatim u privatnoj izvedbi i pod imenom Krš-Pađene uroditi jednom od najvećih političko-privrednih afera.

Međutim, možda ne onako kao što je odjeknuo slučaj "Plin za cent", u kojem je HEP rasprodao svoje plinske zalihe za bagatelnu cijenu, uz štetu veću od 100 miliona eura, a zbog koje je prošle godine smijenjen HEP-ov generalni direktor.

Nema specijalne mistike, ali ima štete

Vidaković nije dugo čekao na prve odgovore i tumačenja onoga što je pred javnost plasirao kao neki oblik izazova. U ekonomiji se čuda ne događaju, sve ima svoju egzaktnu pozadinu, samo ako u nju imamo dovoljno precizan uvid, pa je tako i s HEP-om u liku ružnog pačeta preobraženog u labuda.

Više je komentatora pod objavom Nevena Vidakovića iskazalo sumnju u njegovo divljenje tom izvještaju, upućujući na vladu koja je, inače, nekoliko dana ranije najavila ukidanje subvencija u sektoru energetike.

Svejedno, on je u svom videozapisu napomenuo da se očito može poslovati u plusu kad politika to želi, osim što nije jasno zašto ne želi isto za druga javna preduzeća. Indikativno je i to što se autor spomenutog videa odmah usaglasio s onima koji ukazuju na vladu koja javnim novcem kompenzira ono što HEP jeftino isporučuje građanima, pa i ono što je iz njega kriminalno izvučeno.

U tom smjeru je za Deutsche Welle (DW) prokomentirao i Denis Geto, jedan od sindikalnih lidera u javnom elektroenergetskom sistemu Hrvatske.

"Nema tu neke specijalne mistike, a ostao je trag koji sigurno prepoznaju i analitičari. Pored sezonsko-hidrološkog faktora i variranja cijena energenata na tržištu, država je lani kroz niz poteza, otpise duga i dotacije, počela vraćati ono što je HEP-u uzela za subvencije. No, HEP je u međuvremenu pretrpio štetu", rekao je Geto.

Građani ne bi dopustili privatizaciju

Osim zaduživanja čiji se učinci, npr. razvojni zastoj, ne mogu nadoknaditi potonjom kompenzacijom, činjenica je i to da je država tek u novije doba popustila oko HEP-ovog ubiranja mrežarine, bez koje ga je prethodno ostavila na više godina.

Bez mrežarine nema ni gradnje ni održavanja elektroenergetske mreže koja stagnira već desetljećima. Nadalje, kadrovska je politika definitivno zapala u slijepu ulicu i nikad radnici nisu tu kompaniju napuštali kao danas, naprotiv. Kadar se sada mijenja novim, ali Geto smatra da se uslijed takvog pritiska vidno smanjuje kvalitet radne snage, što je posebno negativno u nekim operativnim segmentima poslovanja.

Predsjednik HEP-ovog strukovnog sindikata Tehnos osvrnuo se i na uvijek prisutnu bojazan od privatizacije te kompanije, koja se u političkim krugovima i široj javnosti spominje već dugo, pogotovo zbog korupcije.

"Krizne subvencije morale su biti bolje provedene, tako da ne ugroze HEP, ali svi vide da on mora ostati javni servis. Zato smatram da se niko neće odvažiti na privatizaciju. Uprkos sveprisutnim trbuhozborcima krupnog kapitala, građani to ne bi dopustili", tvrdi Geto.

No, ta ideja neće samo tako nestati, pa valja strpljivo pričekati, kao što sugerira Vidaković, da se pokaže traje li HEP-ovo poslovno čudo i u narednoj, tj. ovoj godini, piše DW.