Halal certifikat povećava prihode, otvara nove saradnje i tržišta

Pandemija je dodatno povećala potražnju za halal proizvodima i uslugama u cijelom svijetu, čime se otvaraju brojna tržišta i poslovne mogućnosti. Zašto i kako se razvija halal tržište, koji su izazovi i perspektive, koja je uloga halala u certificiranju i standardizaciji, koliko i kako doprinosi izvozu i turizmu u Hrvatskoj te kakva su inozemna halal iskustva, bilo je riječi na prvom Halal Business Forumu, održanom u utorak u Zagrebu.

U ime organizatora, Centra za certificiranje halal kvalitete, njegov rukovodilac Aldin Dugonjić, posebno je istakao da je do danas izdato 160 certifikata, da halal certifikat u Hrvatskoj posjeduju 84 kompanije, od kojih 52 proizvođača hrane, 32 usluga, a kao posebnost je izdvojio da halal certifikat posjeduje i jedna obrazovna ustanova, Osnovna škola Matije Gupca, kao i prvi proizvođač halal dezinficijensa u Hrvatskoj Genox.

Muftija akademik Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, podsjetio je kako je Islamska zajednica 2010. osnovala Centar, od samog osnivanja sa željom rasta broja ne samo kompanija već i proizvoda i usluga s halal znakom, čime se otvara ogromno svjetsko halal tržište koje će, po procjenama, vrijediti uskoro i 3 triliona dolara (3.000 milijardi dolara). Kaže da ima prostora za saradnju, širenje proizvodnih mogućnosti kao i zajedničke nastupe na trećim tržištima.

Za Sandru Herman, tajnicu Ministarstva turizma i sporta Hrvatske, sumnje nema. Halal turizam će imati svoje mjesto u Strategiji razvoja turizma do 2027, koja je upravo u pripremi, ne samo sezonskog, već i vansezonskog te u dijelu razvoja zdravstvenog i wellness turizma. Podsjetila je da ukupno 12 hotelskih smještaja ima halal certifikat kao i jedna putnička agencija.

Na ambasadorskom panelu, na kojem su učestvovali ambasadori Malezije, Kennedy Mayong Onon, Irana Parviz Esmaeili, Azerbejdžana Fakhraddin Gurbanov, te prvi tajnik ambasade Indonezije u Hrvatskoj, Wasana Adi Nugraha, istaknuto je kako ima prostora, ali i interesa za razvoj međusobne vanjskotrgovinske razmjene. Ubrzanju bi moglo doprinijeti stvaranje i djelovanje zajedničkih komora/poslovnih udruženja, kao i razmjena informacija, stalna komunikacija i predstavljanje i prepoznavanje potencijala. Pozvali su i hrvatske kompanije da im se slobodno jave s upitima o mogućim saradnjama.

Vrijednost halal tržišta u EU zemljama procjenjuje se na 66 milijardi dolara, s rastom svake godine između 2 i 3 posto. U EU se proizvodi veliki broj halal proizvoda kako za potrebe domaće populacije, ali istovremeno jako puno za izvoz.

Povezivanje halal tržišta u Jugoistočnoj Evropi ne samo da je moguće, nego se pokazuje i potreba, kao i konkretne saradnje. Susreti i B2B razgovori poduzetnika morali bi se intenzivirati, potrebno je i zajedničko brendiranje ponude, prepoznavanje vrste ponude proizvoda, koji mogu dovesti i do mogućnosti zajedničkih nastupa i na trećim tržištima, istakli su i govornici na trećem panelu HBF-a – Amela Semić, direktorica Direkciji za osiguranje kvalitete u AS Holdingu, Saška Biorčević iz Privredne komore Srbije, Dino Selimović, direktor marketinga i komunikacija BBI banke, Vedran Kelek, izvršni direktor za nova tržišta Podravke te Arsllan Hajdinaga, predsjednik crnogorskog Udruženja za promociju i razvoj Islamske ekonomije.

Edukacija, komunikacija, promocija i udruživanje, poruke su prvog Halal Business Foruma, koji namjerava biti ne samo tradicionalno godišnje okupljanje, već i platforma i specijalizirani servis za halal mnogobrojnim dionicima - od industrije, neprofitnih organizacija, predstavnika državnih tijela, rukovodilaca poslovnog i hotelskog menadžmenta, putničkih agencija, jedinica lokalne samouprave, sveučilišnih predavača, naučnih istraživača, finansijskih institucija, kupaca i trgovačkih posjetilaca.

"Rast populacije koja konzumira halal proizvode i usluge, kao i njihova kupovna moć čine ovo tržište iznimno atraktivnim. Halal Business Forum osmišljen je kako bi potakao novo razmišljanje i djelovanje, uz analizu onoga što je napravljeno i što bi trebalo napraviti", poručio je Dugonjić.