Greške u koracima: Država ne smije zbog koronavirusa okrenuti leđa ekonomiji

Nevješto prihvatanje najpopularnije strategije "suzbijanja" koronavirusa masovim restrikcijama i ograničenjima, uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa te gašenje skoro svake uslužne i trgovačke djelatnosti moralo je pratiti i hitan set ozbiljnih ekonomskih mjera, poreskih rasterećenja, subvencioniranja i moratorija na plaćanja.

Ako država nije imala kapaciteta za sve to, onda se nije smjelo niti u ući u ovolike restrikcije i isključenje života na kakav smo navikli, a koji je hranio ekonomiju. Onda je trebalo ići švedeskim modelom i uzdati se u odgovornost građana, ali i makijavelistički gledati da smrt najslabijih danas znači život onima koji dolaze sutra.

Nije se moglo niti smjelo ići na pristup 50-50, isključiti sve, a okrenuti leđa privredi koja u ovim trenucima treba više od obećanja. Čak ni famozni moratoriji na plaćanje kredita još nije definiran i ostaje u nejasnim okvirima koje tek viši spratovi bankarskih centrala treba da razrade.

Dok se to čeka otkazi pljušte, ugovori se ne produžuju, plate se smanjuju, a naša anketa od prije koji dan koja je za rezultat imala 37% radnika koji su na neki način ostali bez posla ili poslani na čekanje bit će još i pozitivnija slika od onog što tek treba da uslijedi.

Vlast bi pod hitno trebala učinit da nešto od silnih zahtjeva privrednika, njihovih udruženja i komora prihvate:

• da se bar na tri mjeseca poslodavci oslobode svih davanja državi,