Faruk Kapidžić: Duboko se "mulja" nauštrb zakupaca u Skenderiji, moguća višemilionska obeštećenja

Poslije rata su obnovljeni Dom mladih i plato. Loše upravljanje ovim centrom se ogleda i u tome da su prije rata, odnosno nakon izgradnje Centra, na platou izgrađeni prizemni poslovni objekti, poznati kao Trgovke. Ispod platoa, odnosno Trgovki je Privredni grad Centra Skenderija, tj. poslovni prostori.

Inspekcija Općine Centar je prije više od dvije godine zatražila da se Trgovke sruše. Međutim, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je nekoliko mjeseci kasnije poništilo odluku inspekcije o rušenju.

Faruk Kapidžić, arhitekta, bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (2020.) i zastupnik SDA u kantonalnoj skupštini, u razgovoru za Klix.ba je govorio o onome što smatra suštinom problema sa Skenderijom, a kojeg je istakao kao razlogom zbog kojeg ispašta veći broj onih koji posluju u Privrednom gradu.

"Suština problema postoji nekoliko decenija. Naime, problem je nastao prije rata kada su se na platou nelegalno napravile radnje (Trgovke) koje su kasnije ušle u vlasništvo. Tada se iz neobjašnjivog razloga nanijela velika količina betona. Zbog toga su te radnje odignute. Konstrukcija je usljed požara narušena. Poslije rata se sanirao plato, ali nikada nije bilo prave konstruktivne sanacije, izuzev tih zahvata da te radnje mogu stajati", podsjetio je.

Ukazao je na to da je Šenaj Avdić, koji je v.d. direktora Centra Skenderija nekoliko mjeseci, odlučio problem upitne statičke stabilnosti riješiti iseljavanjem firmi iz Privrednog grada.

"Institut je prije 10-ak godina konstatovao da je statička stabilnost upitna zašto što je čelik korodirao. Posljednji elaborat, za koji mislim da je treći, istog instituta, eksplicitno govori da je ugrožena stabilnost i da se mora nešto poduzeti. Novi direktor Skenderije je to riješio, kako su me informisali zakupci poslovnih prostora ispod platoa, raskidom ugovora o zakupu", naglasio je.

Da li je statika stvarni razlog iseljavanja?

Kapidžić ne vjeruje da je upitna statička stabilnost stvarni razlog iseljavanja firmi iz Privrednog grada.

"To što je direktor raskinuo ugovore zbog statičke stabilnosti je razlog da razmišljam o tome da nije samo riječ o statičkoj stabilnosti i sigurnosti ljudi, već da će vjerovatno uslijediti neki potezi. Direktor niti je smio, niti je trebao raskidati ugovore. Nema razloga raskidati ugovore zbog statičke stabilnosti. Mogao je samo zakupce iseliti tokom obnove konstrukcije, nekih mjesec dana, a da ugovore ne dira", rekao je.

Pozvao je na ponovo aktiviranje ugovora za zakupce u Privrednom gradu, a nije mu sporno da se Trgovke uklone.

"Kada sam se uvjerio da je zaista riječ o bespotrebnom raskidu ugovora, moja reakcija je bila da šta god da se dogodi poslije toga, šta god da su planirali, nisu smjeli raskidati ugovore. Ugovori za zakupce ispod platoa moraju biti ponovo aktivirani, a ako su raskinuti ugovori za ove iznad platoa, svakako ih treba iseliti - za to ne sporim ništa", kazao je.

Također je pozvao nadležne da navedu, kako je izjavio, stvarni razlog raskida ugovora.

"Ukoliko je istina da Skenderija raskidom ugovora sa zakupcima ispod platoa mjesečno gubi 50.000 KM, tim sredstvima se ta konstrukcija mogla sanirati i postići statička stabilnost. Zabrana rada od 30 dana zakupcima ispod platoa je jedina realna mjera da bi se uradilo sve ono što je određeno elaboratom. Neka direktor kaže koji je stvarni razlog raskida ugovora. Nijedan bivši direktor Skenderije nije pokušao na takav način riješiti problem. U konačnici, ko ikom garantuje šta će biti s tim poslovnim prostorima nakon obnove konstrukcije, ako se uopće rekonstruiše", upozorio je.

Sumnja da se firme iseljavaju iz privrednog grada zbog, kako je naglasio, pokušaja da se dovedu sumnjivi investitori koji će sebi osigurati prostor za sadržaj objekata koje žele tu praviti. Tvrdi da se ovaj problem može riješiti.

"Direktor treba povući raskid ugovora i napraviti rješenje u roku od mjesec ili dva. Samo me interesuje to zašto su raskinuti ugovori. Ako na ovo pitanje mogu odgovoriti smisleno, onda u redu. No, pošto nisu do sada odgovorili smisleno, znači da je to neko duboko 'muljanje' na uštrb zakupaca, među kojima su oni koji su mnogo uložili. Naravno da će Centar Skenderija biti opterećen tužbom i da će je zakupci dobiti, zbog čega će neka buduća Vlada Kantona Sarajevo plaćati milione obeštećenja. Međutim, njih baš briga i stalno se tako ponašaju", naveo je.

Utjecaj odluke Skupštine Kantona Sarajevo

Pitali smo ga to koliko na sve ovo utječe odluka Skupštine Kantona Sarajevo iz 2020. da Centar Skenderija bude kulturno naslijeđe prvog reda.

"U konkretnom slučaju zakupaca ispod platoa ne igra veliku ulogu zbog toga što je u zaštiti napisano da se može dozvoliti bilo kakva rekonstrukcija ispod platoa, do toga da se taj cijeli prostor može prenamijeniti u parking. No, radnje iznad platoa, prema ovoj zaštiti, moraju biti uklonjene. One su strano tkivo koje nije pod zaštitom, odnosno zaštićeno je tako da se ono ukloni. Podržavam sve da se te radnje s platoa maknu, ali ispod ne", odgovorio je.

Ako je namjera praviti promjenu sadržaja u prostoru ispod platoa, onda se, kako je zaključio u razgovoru za Klix.ba, prave ugovori o obeštećenju zakupaca, dogovara se, pregovara se - ljudi ne smiju biti uskraćeni ni za fening.