Tražen resurs
2

EU bi se mogla "navući" na kineske baterije kao što je bila na rusku energiju

D. Be.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Evropska unija bi do 2030. mogla postati jednako ovisna o Kini za litij-ionske baterije i gorivne ćelije kao što je bila ovisna o Rusiji za energiju prije rata u Ukrajini, osim ako ne poduzme snažne mjere, navodi se u dokumentu pripremljenom za lidere EU.

Dokument, do kojeg su došli novinari Reutersa, bit će temelj rasprava o evropskoj ekonomskoj sigurnosti tokom sastanka lidera EU u Granadi u Španiji 5. oktobra.

Zabrinuti rastućom globalnom samouvjerenošću i ekonomskom težinom Kine, lideri EU će raspravljati o prijedlozima Evropske komisije za smanjenje rizika da Evropa bude previše ovisna o Kini i potrebi diverzifikacije prema Africi i Latinskoj Americi.

Navodi se da će zbog prirode obnovljivih izvora energije poput sunca ili vjetra, Evropa trebati načine za skladištenje energije kako bi postigla svoj cilj neto nulte emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine.

"Ovo će dramatično povećati našu potražnju za litij-ionskim baterijama, gorivnim ćelijama i elektrolizerima, za koju se očekuje da će se u idućim godinama povećati između 10 i 30 puta", stoji u dokumentu koji je pripremilo špansko predsjedanje EU.

Iako EU ima jaku poziciju u međufazama i fazama sklapanja proizvodnje elektrolizera, s više od 50% globalnog tržišnog udjela, uveliko se oslanja na Kinu za gorive ćelije i litij-ionske baterije ključne za električna vozila.

"Bez provedbe snažnih mjera, evropski energetski ekosistem bi do 2030. mogao imati ovisnost o Kini drugačije prirode, ali sa sličnom oštrinom, od one koju je imao o Rusiji prije invazije na Ukrajinu", navodi se.

Prema Evropskoj komisiji, 2021. godine, godinu prije ruske invazije na Ukrajinu, EU je preuzela više od 40% ukupne potrošnje plina, 27% uvoza nafte i 46% uvoza ugljena iz Rusije.

Prekid kupovine gasa iz Rusije izazvao je šok cijena energije u EU i porast potrošačke inflacije, prisilivši Europsku centralnu banku da naglo podigne kamatne stope u potezu koji je zauzdao ekonomski rast.

Litij-ionske baterije i gorivne ćelije nisu jedino područje ranjivosti EU, navodi se u dokumentu.

"Sličan scenarij mogao bi se odvijati u digitalno-tehnološkom prostoru", stoji u dokumentu.

"Prognoze sugeriraju da će potražnja za digitalnim uređajima kao što su senzori, dronovi, poslužitelji podataka, oprema za pohranu i mreže za prijenos podataka naglo porasti u ovom desetljeću. EU ima relativno jaku poziciju u posljednjem, ali pokazuje značajne slabosti u drugim područjima", navodi se.

Do 2030. godine ova bi ovisnost o inozemstvu mogla ozbiljno spriječiti povećanje produktivnosti koje je hitno potrebno evropskoj industriji i sektoru usluga te bi mogla spriječiti modernizaciju poljoprivrednih sistema koji su ključni za rješavanje klimatskih promjena.