Umjesto dosadašnjih 0,005 KM po kilovatu električne energije, EPBiH će uplaćivati 0,010 KM. Logično pitanje je šta je s ostalim resursima, koji se ne samo troše već i zagađuju okolinu kao što je, naprimjer, slučaj s termoelektranama u Federaciji BiH.
U Elektroprivredi navode da je u slučaju termoelektrana ovo nedefinirana oblast. Šest godina, Vlada Federacije nije predložila, a federalni parlament nije razmatrao ni usvojio propise kojima bi važeći zakon bio proveden.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine lokalnim zajednicama u kojima ima termoenergetske objekte dužna je plaćati naknadu za korištenje građevinskog zemljišta, kao i obavezu propisanu Zakonom o vodama.
Promatra li se utjecaj na kvalitet okoliša, a prije svega kvalitet zraka, u Elektroprivredi napominju da je to pitanje regulirano Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša koji je na snazi od 2003. godine. Otada je to jedini legalni dokument koji definira pitanje naknada za onečišćenja okolice iz termoelektrana.
Na potezu bi trebala biti Federalna vlada ili, preciznije, resorno ministarstvo, koje bi trebalo predložiti, a zakonodavac usvojiti provedbene propise.
Obeštećene za zagađenje hidropotencijala do kraja je riješeno. Nedavno je uvećana i naknada općinama, koju će Elektroprivreda umjesto dosadašnjih 0,005 plaćati 0,010 KM po kilovatu električne energije. To što isto ne vrijedi i za termoelektrane odnosno zrak, u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, kažu kako nije do njih, već do zakonodavca koji taj posao nije završio za proteklih šest godina.
U Elektroprivredi BiH ipak napominju, kako ovaj zakon podrazumijeva i olakšice za obveznike plaćanja.
One se prije svega odnose na ulaganja koja doprinose zaštiti okolice, a Elektroprivreda je proteklih godina u tom smislu dosta učinila, navodi Kadira Močević, šefica Službe za okolinsko upravljanje Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
Realova 17-godišnja nogometna senzacija potpisala bizaran ugovor s djevojkom
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
