Energetska transformacija Tuzle: Kako ugalj zamijeniti novim modelima za proizvodnju struje?

Danas je najveće pitanje da li je ta regija Bosne i Hercegovine spremna na veliki zaokret u kojem se proizvodnja električne energije iz uglja mijenja savremenim modelima.

Naime, put dekarbonizacije i pravedne tranzicije predstavlja jedan od najvećih nameta Evropske unije, a na njemu se Bosna i Hercegovina već nalazi. Takva vrsta tranzicije posebno je izazovna za područje Tuzlanskog kantona, naročito Tuzle u kojoj se proizvodnja električne energije isključivo obavlja iz uglja.

O svim izazovima se govori tokom prve konferencije "Energetski zaokret - Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija", koja se u Tuzli održava u organizaciji federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te uz podršku Vlade FBiH i partnera.

"Tuzla je prije svega bila u proteklih nekoliko decenija centar energetskog razvoja kompletne BiH i naslijeđe koje nosimo u ovom trenutku pokazuje šta znači energetika za ovaj kraj. Energetika je najbitnija u BiH, a brojni su izazovi pred nama, posebno zbog faze u kojoj o uglju moramo pričati sa sjetom jer će ga u narednom periodu biti sve manje, a drugi energenti će biti prepoznati kao nosioci razvoja energetskog sektora", kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Jedan od načina proizvodnje električne energije se vidi i u solarnim panelima, a određena novčana sredstva Vlada FBiH je izdvojila kao vid potpore privrednicima, koji na ovakav način odlučuju svojoj kompaniji osigurati struju.

"Vlada FBiH je donijela odluku o subvenciji, odnosno realizaciji najnovijeg programa našeg ministarstva po kojem se dva miliona KM usmjeravaju u subvencioniranje naše privrede i privatnog sektora za ugradnju solarnih panela na krovovima njihovih hala. To se prvi put dešava i mi smo izdvojili dva miliona KM za tu namjenu", pojašnjava Lakić.

Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić smatra da je tranzicija kompleksna oblast koja mora imati jedan strateški pristup. U tom kontekstu navodi da su sufinansiranje ugradnje solarnih panela, ugradnje toplotnih pumpi i peći na pelet, uz širenje mreže centralnog daljinskog grijanja te modernizacija putne infrastrukture veliki koraci koje Tuzla poduzima na putu dekarbonizacije.

"Poboljšanjem protoka saobraćaja kroz grad i podrška infrastrukturnim projektima, posebno u oblasti saobraćaja smanjujemo emisije CO2 i SO2 te idemo ka zelenoj tranziciji, odnosno takvom društvu i ekonomiji", kazao je Lugavić.

Razvojnu šansu u kontekstu zelene tranzicije nadležni u Tuzli vide i kroz domaće i inozemne grantove, a tokom prošle godine su imali čak 110 takvih projekata. Također, Vlada FBiH je tom gradu na posljednjoj sjednici osigurala pet miliona maraka za projekat rekonstrukcije magistralnog vrelovoda

"Ove godine planiramo napraviti veliki broj projekata, kako bismo građanima obezbijedili još bolji kvalitet života. S druge strane, odluka po kojoj nam federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije investira dodatnih pet miliona KM u prvu fazu magistralnog vrelovoda, je od velikog značaja jer time omogućavamo dalje širenje mreže toplifikacije".

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić smatra da se dugoročno mora ciljati na potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, što bi bilo u skladu sa Pariškim sporazumom.

"Razvoj zelene ekonomije se mora prepoznati i institucionalno podržavati kao pokretač razvoja i kreiranja novih radnih mjesta. Energetski nezavisna Bosna i Hercegovina, kako više nikada ne bi ovisili o uvozu, strateški je cilj, jer samo zemlje koje neovisno upravljaju svojim resursima i ne ovise o drugim da je opskrbljuju, su istinski samostalne države", zaključio je Nikšić.

Konferencija u Tuzli je na jedno mjesto okupila više od 200 stručnjaka, predstavnika vlada, industrije, civilnog društva, predstavnike domaćih kompanija i akademske zajednice, koji će razmijeniti ideje i predstaviti rješenja za održivu energetsku budućnost Bosne i Hercegovine.