Elektronski potpis na vjetrometini različitih tumačenja i njegove primjene: Kadrovi iste koalicije u raspravi

Sve je krenulo kada je Porezna uprava FBiH obavijestila porezne obveznike da je od 5. januara 2026. godine, propisana obaveza podnošenja poreznih prijava elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde (KEP). To znači da će svaki poreski obveznik morati pribaviti kvalificiranu elektronsku potvrdu od ovlaštenih ovjerilaca (ukoliko već nije), a koja je neophodna za potpisivanje poreznih prijava.

Suština rasprave, u koju se uključila IDDEEA i UIO je u dijelu koji se odnosi na izbor firmi s kojima je Porezna uprava FBiH najavila da će raditi u sklopu elektronskog poslovanja, odnosno izdavanja elektronskog potpisa. Tako je navedeno da se kvalificirane elektronske potvrde izdate samo od kompanije "Halcom" d.d. Ljubljana i "JP BH Pošta" d.o.o. Sarajevo mogu koristiti u okviru e-poslovanja sa Poreznom upravom.

Ta usluga se plaća oko 140 KM po korisniku, na što su reagirali iz IDDEEA-e i UIO, kazavši da je nečuveno da se zaobilaze državne agencije koje rade isti posao besplatno. I tu počinje zaplet cijelog slučaja.

IDDEEA elektronski potpis izdaje za građane i to besplatno. No, kada govorimo o Poreznoj upravi, ta institucija radi s pravnim licima te u svrhu elektronskog kvalifikovanog potpisa (potpisa koji je priznat i van jednog zatvorenog sistema te u inostranstvu) koriste JMBG. Poručuju da upravo iz tog razloga nisu odabrali elektronski potpis UIO-a, jer ta institucija radi na osnovu PDV broja koji izdaju pravnim licima. Iz UIO su ranije spočitali Poreznoj upravi FBiH da nemaju zakonsku osnovu koristiti JMBG, no iz Porezne uprave opet poručuju da im zakon dopušta ukoliko se taj lični podatak koristi za porezne svrhe.

Treba naglasiti da i kada je riječ o pravnim licima, i u tom slučaju elektronski potpis se mora vezati za ovlašteno fizičko lice.

S druge strane iz UIO saznajemo da nijedan elektronski potpis u svrhu pravnih lica nije besplatan.

Iz IDDEEA-e, ipak, ističu da je Porezna uprava svjesno odlučila razvijati sistem za privatnu kompaniju Halcom i JP BH Pošta.

"IDDEEA BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UINO BiH) su državne institucije koje posjeduju međunarodnu eIDAS certifikaciju, zakonska ovlaštenja i tehnička rješenja za izdavanje kvalifikovanog elektronskog potpisa, u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine. Suprotno tvrdnjama PUFBIH, IDDEEA BiH se nije ponašala pasivno. Naprotiv, PUFBIH je vlastitim tehničkim pristupom svjesno odlučila razvijati sistem koji se može integrisati isključivo sa rješenjima privatne kompanije Halcom d.d. Ljubljana i JP BH Pošta", naveli su.

Porezna uprava s druge strane naglašava da su nakon svih poduzetih inicijativa, koje su uputili, spremnost za saradnju iskazala su samo dva ovlaštena ovjeritelja u BiH, i to: JP BH Pošta d.o.o Sarajevo i Halcom dd Ljubljana, te je u predviđenom i planiranom roku sa navedena dva ovjeritelja integracija informacionih sistema i realizirana", rekli su iz Porezne uprave.

Na kraju, iz Porezne uprave Federacije BiH najavljuju da će u ponedjeljak, 29. decembra 2025. godine, biti održan sastanak s direktorom UINO-a, s ciljem pronalaska rješenja za prevazilaženje postojeće situacije i nastavka procesa digitalizacije poreznih usluga.

U konačnici u cijeloj priči je veoma indikativno što se radi o verbalnom okršaju predstavnika institucija koje je imenovala ista koalicija - Trojka. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević je imenovan na prijedlog Naše stranke, a direktor Porezne uprave Admir Omerbašić na prijedlog SDP-a. Lideri tih stranaka se ne oglašavaju i za sada ne uspijevaju riješiti ovo pitanje, koje je, istina, prije svega stručno, a ne bi trebalo biti političko, ali je u bh. političkim okvirima sve na neki način i političko, a pomalo i finansijsko pitanje.

Sve to je proizvelo atmosferu da se u ovom procesu pokušavaju odabrati samo određene kompanije kvalifikovane za elektronski potpis, odnosno njegovo izdavanje i to iz finansijskih razloga. I baš zbog toga odgovorni predstavnici bi trebali razjasniti cijelu situaciju. U ovom, kao i u drugim primjerima ne postoje dvije istine, samo neka od strana uključenih u raspravu ne govori precizno ili prešućuje određene korake.