Edin Forto o problemu prijevoznika: Ne može se entitetskim rješenjima mijenjati ono što je državna nadležnost

Naime, insistiraju da se vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine ne tretiraju kao ostali građani koji putuju u šengenske zemlje. Tvrde da im veliki problem predstavlja to što vozači kamiona mogu maksimalno biti tri mjeseca tokom pola godine u spomenutoj zoni.

Prema njihovim navodima, šengenske države hapse bh. vozače koji su primorani prekršiti ovo pravilo. No, eventualno rješenje ovog dugogodišnjeg pitanja ovisi i o samoj Evropskoj uniji.

Ipak, Konzorcij logistika najviše kritikuje državnog ministra komunikacija i prometa Edina Fortu (NS) koji je u razgovoru za Klix.ba govorio o ovom problemu.

Prvobitno se osvrnuo na navode da izbjegava sastanke s Konzorcijem, uvjeravajući da to nije tačno. Kako je naveo, stalno je s njima u kontaktu te je podsjetio da je u maju imao četiri radna sastanka s njima. Prema njegovim riječima, sastanci su ocijenjeni kao konstruktivnim.

Također je podsjetio i na regionalnu konferenciju ministara u okviru Prometne zajednice EU i Zapadnog Balkana održanu 16. maja. Naglasio je da je na toj konferenciji na njegovu inicijativu razmatrana tačka o režimu 90/180 dana te da je usvojen odgovarajući zaključak.

Istakao je i tehničke sastanke u junu i julu, kao i konsolidacijski sastanak 14. augusta te je naveo da će sljedeći sastanak biti sljedeće sedmice. Komentirao je i način komunikacije uključenih aktera.

"Ministarstvo nije iniciralo javna saopćenja. Odgovaramo istim kanalom i dosljedno pozivamo na radni format. Naša je obaveza javnost informirati činjenicama. Zato pozivamo predstavnike Konzorcija na tehnički brifing sa svojim dokumentima. Pozvat ćemo i novinare kako bi se činjenice utvrdile na licu mjesta i vratile u institucionalni tok", najavio je Forto.

"100 KM za papire po vozilu"

Tema razgovora je bila tvrdnja Konzorcija da im je obećano da dokumentacija neće koštati više od 100 KM po vozilu. Sagovornik Klix.ba to negira.

"Nijedan akt, niti izjava Ministarstva, ne sadrži obećanje o 'plafonu od 100 KM'. Suštinski, dijalog traje četiri mjeseca. Uspjeli smo sagledati zahtjeve te za svaki zahtjev pokrenuti odgovarajuće aktivnosti, u skladu sa zakonima i nadležnostima. Čak smo analizom utvrdili i druge stvari koje možemo poboljšati. Uradili smo i određene personalne izmjene kako bismo isporučili najbolje rezultate", konstatirao je.

Ukazao je da troškovi za dokumentaciju zavise od vrste isprave (da li je to multilateralna CEMT dozvola, licenca, ovjera i druge) te da te troškove naplaćuju različiti organi. Naglasio je da Ministarstvo kojim rukovodi ne naplaćuje jedinstvenu "cijenu po vozilu". Obrazložio je šta zapravo naplaćuje.

"To su isključivo administrativne takse, propisane državnim propisima. Riječ je o budžetskim taksama, a ne tržišnim naknadama. Dakle, pet KM za administrativnu taksu na zahtjev, 10 KM za izvod, 15 KM i 20 KM su takse koje se uplaćuju po instrukciji dostavljenoj uz rješenje", istakao je.

Kako je izjavio Forto, jasan mu je zahtjev po ovom pitanju, ali da kao ministar, kao niti jedan drugi pojedinac, ne može donijeti ili izmijeniti propis mimo važećih procedura. Izdvojio je ono na čemu trenutno rade.

"Završavamo analizu cjenovnika (CEMT, certifikati, odobrenja, potvrde i prateće takse) na osnovu ulaza nadležnih institucija. Pravilnik o CEMT dozvolama je finaliziran, s planiranom objavom u narednom periodu (oktobar/novembar) jer je septembar mjesec u kojem se podnose novi zahtjevi za dodjelu. U kontekstu predstojeće digitalizacije CEMT dozvola, na tehničkom brifingu objavit ćemo i potpunu tablicu strukture troškova, po stavkama i po nositeljima nadležnosti", najavio je.

Obećao je da će se 1. januara sljedeće godine preći na digitalne CEMT dozvole, kao i to da će predložiti smanjenje troškova.

"Predložit ćemo smanjenje administrativne takse koja se sada plaća za izdavanje dozvole. Nastojimo sagledati sve troškove (troškove postupka, troškove članstva u Međunarodnom transportnom forumu isl.) te na osnovu troškova, jasnom kalkulacijom, doći do iznosa administrativne takse, bez bilo kakvih paušalnih pristupa", dodaje.

Kod 95 i licence

Ukazao je da je stav Ministarstva da vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine trebaju biti u potpunosti usklađeni s Evropskom direktivom.

U prilog ovoj tvrdnji je naveo to da je izrađen prijedlog pravilnika kojim se uređuje priznavanje Koda 95 (oznaka kojom se potvrđuje stručna osposobljenost profesionalnih vozača za prijevoz tereta i putnika). Kako je naglasio, to se odnosi i na priznavanje stručnog osposobljavanja u država EU te uvođenje treće registracijske tablice.

Kako je izjavio, pravilnik o uvođenju treće registracijske tablice je pripremljen, a predstoji pribavljanje mišljenja nadležnih tijela o pravilniku, a u konačnici i njegova objava.

Uvjerava i to da se radi na osposobljavanju kandidata za vozače i polaganje ispita za vozače. Planirana je, dodaje, izrada kataloga ispitnih pitanja, programa obuke i praktične provjere, kako to Evropska direktiva propisuje.

Forto je također podsjetio da se licenca odnosi na prijevozničku firmu dok je Kod 95 dokaz da je vozač osposobljen za izvršavanje prijevoza. Zatim se detaljnije osvrnuo na licencu, a onda i na Kod 95.

"Ako je prijevoznik licenciran, to znači da ispunjava uslove u pogledu dobrog ugleda, finansijske sposobnosti, ima odgovarajući kadar te zadovoljava zakonske uslove. Kada je međunarodni prijevoz u pitanju, zakonom iz 2002. je propisano da Ministarstvo komunikacija i prometa izdaje licence prijevozniku ako ispunjava propisane uslove, uključujući i evropske propise. Licencirane prijevoznike možete pronaći na posebnom portalu koji se kontinuirano usavršava, kao i sve druge informacije vezane za međunarodni prijevoz putnika i roba", objasnio je.

Uslijedilo je njegovo detaljnije objašnjenje Koda 95.

"Stiče se jednim od tri načina: kroz 280 sati obuke i ispitom, polaganjem ispita bez prethodne obuke ili ubrzanim programom od 140 sati i ispitom. Nakon sticanja, slijedi periodična obuka u trajanju od 35 sati svakih pet godina. Kvalifikacija se priznaje upisom oznake '95' na vozačku dozvolu ili izdavanjem posebne kartice vozača", naveo je.

Novim pravilnikom uvodi se, kako dodaje, priznavanje Koda 95, kvalifikacija izdatih u državama EU za preostali period njihove valjanosti i usklađuju se obrasci i postupci kako bi administracija bila jednoobrazna, predvidiva i u potpunosti usklađena s okvirom EU.

Pitanje (ne)priznanja dokumenata

Ministar komunikacija i prometa negira navoda da dokumenti iz Republike Srpske nisu priznati na državnom nivou. Smatra da je to i pogrešna pravna poruka.

"Entitetska rješenja važe u okviru vlastitih nadležnosti, ali je međunarodni komercijalni prijevoz državna nadležnost - licencu za taj posao izdaje Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine za teritorij cijele države. To je potvrđeno i odlukom Žalbenog vijeća Vijeća ministara iz 2021., gdje je decidno navedeno da je za međunarodni komercijalni prijevoz obavezna državna licenca. To je potvrđeno i odlukama Ustavnog suda koji se ovim pitanjem bavio po osnovu apelacija poslanika Narodne skupštine RS, kao i poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine", ukazao je.

Napomenuo je da zakon Bosne i Hercegovine važi i da se on ne derogira voljom ministra ili nekog drugog pojedinca. Komentirao je i zahtjev Velibora Peulića iz Konzorcija logistika Bosne i Hercegovine.

"Zahtjevom gospodina Peulića da se entitetskim rješenjem zamijeni državno licenciranje jeste zadiranje u državnu nadležnost i proizvodi se pravna nesigurnost. Konkretno, traži se od mene kao ministra da postupam drugačije od onog kako je ova pravna stvar uređena važećim zakonom, što je samim tim zahtjev koji nije moguće realizirati", ocijenio je.

Ko koči i saradnja s drugim ministrima

Sagovornik Klix.ba je poručio da ne traži krivce, već da traži rješenja. Govoreći o pristupanju Dodatnom protokolu uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni cestovni prijevoz tereta o elektronskom tovarnom listu, istakao je da je 13. juna pokrenuta inicijativa, i to na inicijativu prijedloga Konzorcija u aprilu.

"Pozitivna mišljenja već su dostavljena - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvo saobraćaja i veza RS. Čekamo očitovanja Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine te Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Kada ta mišljenja stignu, slijedi procedura na Vijeću ministara, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine te Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine", dodaje.

Naveo je da je finaliziran pravilnik o multilateralnim dozvolama Evropske konferencije ministara saobraćaja. Ukazao je da je problem po ovom pitanju u nadležnostima, ondje gdje formalna mišljenja ili usvajanja još nedostaju. Prethodno navedeno je istakao razlog zašto je tražio uspostavljanje Odbora za olakšavanje međunarodnog i međuentitetskog cestovnog prometa kao trajnog operativnog mehanizma.

"Tri sloja problema"

Forto smatra da problem s bh. prijevoznicima ima tri sloja, a to su:

- Pravilo Šengen 90/180, režimi na granicama i rascjepkane nadležnosti stvaraju trajne zastojne tačke. Zato rješenje mora biti institucionalno - jedinstveni Odbor s mjerljivim pokazateljima učinka, i to vrlo konkretnim: zadržavanja na prijelazima, korištenje dozvola i odobrenja i tempo priznavanja kvalifikacija;

- Drugi je operativni sloj. Dio mjera je već isporučen ili pokrenut (CEMT, profesionalna kvalifikacija vozača Kod 95 i treća registracijska tablica) te je u proceduri pristupanje elektronskom tovarnom listu. Dio koraka kod drugih nosilaca obaveza i prolazi kroz njihove formalne faze;

- Treći je percepcijski sloj. Razumijemo nezadovoljstvo sektora i zato pozivamo Vijeće ministara da bez odlaganja usvoji odluku o Odboru.