Dogovor od kojeg strahuju mnogi: Zbog čega je sporan sporazum EU i južnoameričkih zemalja

Izvršna vlast EU-a muči se da osigura podršku Italije i da se izbori s kritičarima iz Francuske, Poljske i Mađarske, što je neophodno kako bi se sporazum potpisao do kraja godine.

Važno je napomenuti šta se nalazi u ovom sporazumu i koji su dijelovi koji bi mogli spriječiti pojedine države članice da ga ratificiraju.

Mercosur će ukinuti carine na 91 posto izvoza iz EU-a, uključujući automobile, s postojećih 35 posto tokom perioda od 15 godina. EU će postepeno ukinuti carine na 92 posto izvoza iz Mercosura u periodu do 10 godina.

Mercosur će također ukinuti carine na poljoprivredne proizvode iz EU-a, poput 17 posto na vina i 20 do 35 posto na žestoka pića.

Za osjetljivije poljoprivredne proizvode EU će ponuditi povećane kvote, uključujući dodatnih 99.000 metričkih tona govedine, dok će Mercosur EU-u odobriti bescarinsku kvotu od 30.000 tona za sireve.

Postoje i kvote EU-a za perad, svinjetinu, šećer, etanol, rižu, med, kukuruz i slatki kukuruz, kao i kvote Mercosura za mlijeko u prahu i adaptirane mliječne formule za dojenčad.

Dodatna količina govedine predstavlja 1,6 posto potrošnje govedine u EU-u, a za perad 1,4 posto. Zagovornici sporazuma ukazuju na postojeći uvoz kao dokaz da Mercosur ispunjava standarde EU-a.

Sporazum priznaje 350 geografskih oznaka porijekla kako bi se spriječile imitacije određenih tradicionalnih prehrambenih proizvoda iz EU-a, poput sira Parmigiano Reggiano.

Evropska komisija i zagovornici sporazuma, poput Njemačke i Španije, kažu da on nudi izlaz iz zavisnosti od Kine, posebno kada je riječ o kritičnim mineralima poput litija, metala ključnog za baterije. Sporazum će osigurati da se ne uvode porezi na izvoz većine takvih materijala.

Zagovornici također tvrde da sporazum nudi olakšanje od posljedica carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.
Komisija navodi da je sporazum o slobodnoj trgovini najveći koji je EU ikada sklopila u smislu smanjenja carina, jer godišnje ukida više od 4 milijarde eura carina na izvoz iz EU-a, te da predstavlja neophodan dio nastojanja EU-a da diverzificira svoje trgovinske veze.

Dodaje se da bi, s obzirom na skroman broj trgovinskih sporazuma Mercosura, EU imala prednost prvog ulaska na tržište, te napominje da će kompanije iz EU-a moći konkurirati za javne ugovore u zemljama Mercosura pod istim uslovima kao i lokalni dobavljači, što Mercosur ranije nije nudio u trgovinskim sporazumima.

Postoje i potencijalne zaštitne mjere za rješavanje mogućih poremećaja na tržištu.

Evropski poljoprivrednici protestuju tvrdeći da bi sporazum doveo do jeftinog uvoza južnoameričkih roba, posebno govedine, koje ne ispunjavaju zelene i sigurnosne standarde hrane EU-a. Evropska komisija tvrdi da se standardi EU-a neće ublažavati.

Sporazum uključuje obaveze u oblasti zaštite okoliša, uključujući sprječavanje daljnje deforestacije nakon 2030. godine. Međutim, ekološke grupe kažu da mu nedostaju provedive mjere.

Organizacija Friends of the Earth nazvala je sporazum "razornim po klimu" i navela da bi doveo do povećane deforestacije jer bi zemlje Mercosura prodavale više poljoprivrednih proizvoda i sirovina, često porijeklom iz šumskih područja, uključujući Amazon.

Francuska, najveći proizvođač govedine u EU-u, poručila je da bi potpisala sporazum o slobodnoj trgovini samo ako on "štiti interese" francuske i evropske poljoprivrede.

Italija, Mađarska i Poljska također su izrazile protivljenje. Zajedno, ove četiri zemlje mogle bi blokirati sporazum.

Kada je Komisija u septembru sporazum uputila na odobrenje, predvidjela je mehanizam prema kojem bi se povlašteni pristup Mercosura za osjetljive poljoprivredne proizvode, poput govedine, mogao suspendovati.

Okidač za procjenu potrebe za takvim zaštitnim mjerama bio bi rast uvoza veći od 10 posto ili pad cijena u tom iznosu u jednoj ili više država članica EU-a. Evropski parlament je u utorak podržao niži prag od 5 posto.

Izvršna vlast EU-a navela je da će razmotriti moguće usklađivanje proizvodnih standarda između domaćih i uvoznih proizvoda, posebno u vezi s pesticidima i dobrobiti životinja.

Komisija je također saopćila da će ojačati granične kontrole hrane, životinjskih i biljnih proizvoda koji ulaze u EU povećanjem broja revizija i kontrola u trećim zemljama.

Na kraju, navodi se da će sljedeći budžet EU-a ponuditi krizni fond od 6,3 milijarde eura za poljoprivrednike u EU-u, koji bi mogao pokriti "malo vjerovatan slučaj" da sporazum nanese štetu poljoprivrednim tržištima EU-a.