Da li odvoz smeća u Sarajevu treba naplaćivati po članu domaćinstva?
Dekanesa EFSA-e Meliha Bašić je ukazala na to da je upitno koliko su ova preduzeća više uopće održiva jer skoro sva negativno posluju.
Upozorila je na to da se stanje u ovim preduzećima pogoršalo od 2019., kada je Ekonomski institut Sarajevo napravio studiju o formiranju holdinga komunalnih preduzeća. Prema njenim riječima, bilo je nezamislivo to da "Vodovod i kanalizacija" (ViK) ima gubitke, a kamoli da im se blokiraju računi zbog dugova.
Kao jedan od uzroka lošeg stanja u komunalnim preduzećima istakla je taj da su bila mjesta socijalnog zapošljavanja. Shodno tome, ukazala je na nužnost da se komunalna politika odvoji od socijalne politike, odnosno da se uspostavi komunalna industrija, čime bi se omogućili dodatni izvori finansiranja komunalnih usluga.
Bašić je napomenula na to da se takva industrija može uspostaviti u djelatnosti odvoza i zbrinjavanja smeća i otpada, a koju pruža preduzeće "Rad". Naime, naglasila je to da bi Kanton mogao smeće i otpad prodavati onima koji se bave njihovom reciklažom. Istovremeno, građanima se ne bi naplaćivao odvoz smeća i otpada koji sortiraju u svrhu reciklaže, odnosno naplaćivao bi se odvoz onoga što se ne može reciklirati. Na taj način bi se stanovništvo motiviralo na sortiranje.
Poslovanje "Rada"
Direktor Ekonomskog instituta Muamer Halilbašić se dodatno osvrnuo na poslovanje "Rada". Kao specifičnost ovog preduzeća je naveo to što je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine interveniralo u njegovom radu, i to zbog prigovora privrednih subjekata na obračun cijene odvoza smeća. Halilbašić je ukazao na to da se prigovor dogodio zbog toga što "Rad" ima monopol u svojoj djelatnosti.
Kako je kazao, da je ovo preduzeće prošle godine isporučilo uslugu u punom obimu, imalo bi gubitak od 12 miliona KM bez amortizacije. Podsjetio je na to da je naplata odvoza smeća po članu domaćinstva alternativa trenutnoj naplati po metru kvadratnom stambenog/poslovnog prostora. Procjena je da bi se naplaćivalo četiri KM po članu domaćinstva ako bi se uvela naplata po članu domaćinstva.
Halilbašić je naglasio to da su privrednici nezadovoljni time što im "Rad" naplaćuje više za svoju uslugu nego npr. bolnicama, iako ove zdravstvene ustanove stvaraju više otpada od njih.
O stanju u komunalnim preduzećima govori i to da da nemaju dokumentaciju o tome kako su utvrdila cijene svojih usluga.
Poslovanje "ViK-a"
Armin Avdić iz Ekonomskog instituta je naglasio to da je procijenjeno da je kroz komunalna preduzeća do sada "istopljeno" dvije milijarde KM. Procjenom iz 2023. je utvrđeno to da bi ViK-ova usluga po metru kubnom vode trebala koštati 2,30 KM kako bi se pokrili troškovi poslovanja.
Prema njegovim riječima, u ovom preduzeću bi godišnje bilo moguće uštedjeti 10 miliona KM, 30 miliona KM u svim kantonalnim preduzećima i 45 miliona KM formiranjem holdinga komunalnih preduzeća. Naveo je to da bi sva ova preduzeća godišnje trebala imati do pet posto dobiti koje će investirati.
Na prezentaciji politike cijena komunalnih preduzeća je napomenuto na to da se te cijene nisu mijenjale u posljednjih 20 godina, da se u tim preduzećima mora poboljšati kadroviranje te borba protiv korupcije i prestati podizati kredite kako bi se pokrili njihovi gubici.
Ministar protiv holdinga
Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Mladen Pandurević je protiv formiranja holdinga jer je u bojazni da bi se i on mogao naći u teškoj situaciji, prvenstveno zbog neadekvatnog kadroviranja. Misli da je nešto moguće centralizirati, kao što je naplata komunalnih usluga. Tvrdi da je nužno da komunalne usluge poskupe, ali da ta cijena mora biti adekvatno utvrđena.