Carinski terminal sa Sokoca blizu selidbe u Lukavicu: Šta to znači za carinsku ispostavu u Sarajevu

S druge strane, špediteri u FBiH smatraju da bi to značilo katastrofu za carinsku ispostavu u Sarajevu.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić za Klix.ba kaže da bi najbolje rješenje bilo da se carinski terminal sa Sokoca prebaci u Istočno Novo Sarajevo gdje cirkuliše veći broj privrednika računajući i Grad Sarajevo.

Terminal bi, kaže, ostao na području Općine Istočno Sarajevo, samo na drugoj lokaciji. Smatra da će se time znatno izmijeniti i unaprijediti privredna slika Istočnog Novog Sarajeva.

Dva terminala u nekoliko kilometara

Ukoliko se uspostavi ovaj carinski terminal, to će značiti da će dva carinska terminala, onaj u naselju Rajlovac u Sarajevu i drugi u Istočnom Novom Sarajevu, biti udaljeni samo nekoliko kilometara.

Ćosić kaže da tu ne vidi ništa negativno, naprotiv. Podsjeća da već postoje carinski terminali u Visokom i Kiseljaku, nedaleko od glavnog grada BiH.

Odbornici Skupštine grada Istočno Sarajevo dali su saglasnost da carinski terminal i ispostava na području grada budu locirani u Istočnom Novom Sarajevu, ali sada svi čekaju javni poziv UIO na čijem čelu je Ćosićev stranački kolega Zoran Tegeltija.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je ranije rekao kako je siguran će svi uposlenici carinskog terminala na Sokocu preći da rade u Istočno Novo Sarajevo.

Druga strana medalje - špediteri u FBiH zabrinuti

No, s druge strane špediteri u Sarajevu smatraju da bi otvaranje novog carinskog terminala samo nekoliko kilometara od već postojećeg u Rajlovcu bilo katastrofalno.

"Otvaranjem carinskog terminala u Istočnom Sarajevu, svega nekoliko kilometara od postojećeg carinskog terminala Sarajevo, dolazi do dupliranja funkcija i rascjepkanosti carinskih tokova u jedinstvenom urbanom području. Ova odluka može imati značajne negativne ekonomske, logističke i institucionalne posljedice, kako po prihod budžeta, tako i po poslovne subjekte koji djeluju u Sarajevu i okolini", navode špediteri.

Carinski terminal Sarajevo ostvaruje mjesečni prihod od cca. 170.000 KM, što uključuje naknade za carinske usluge, skladištenje i druge logističke operacije.

U okviru terminala svakodnevno se kreće nekoliko hiljada ljudi – carinskih službenika, špeditera, vozača, skladištara, uvoznika, ugostitelja i drugih.

Terminal ima značajan multiplikativni efekat: stvara indirektne prihode kroz zakup kancelarija, skladišta, restorane, servisne djelatnosti, osiguravajuće kuće, transportne firme, itd. Na relaciji Sarajevo - Mostar nema drugog carinskog terminala, što dodatno potvrđuje stratešku važnost sarajevske lokacije za cijeli jug BiH.

Špediteri već očekuje veliki pad prometa i prihoda postojećeg sarajevskog terminala od najmanje 30 do 50 posto, što predstavlja godišnji gubitak od 600.000 do 1.000.000 KM.

"Gubitak indirektnih prihoda (ugostiteljstvo, skladištenje, kancelarijski prostori, transportne usluge) mogao bi dodatno iznositi 200.000 do 300.000 KM godišnje. Djelimično preusmjeravanje tereta i špedicija u Istočno Sarajevo izazvat će pad zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Kantonu Sarajevo", naveli su iz Udruženja špeditera FBiH.

Ovdje ističu i institucionalnu fragmentaciju.

"Povratak carinske ispostave na lokaciju iz 2000. godine znači prebacivanje sa državne na entitetsku nadležnost, što predstavlja korak unazad u odnosu na reforme carinskog sistema BiH. Time se usložnjavaju procedure, povećava administrativna konfuzija i otvara prostor za neujednačene propise, duplo evidentiranje i veće troškove poslovanja. Takav potez može negativno utjecati i na percepciju međunarodnih partnera i investitora, koji očekuju jedinstven i centralizovan sistem carinske kontrole", dodali su.

Blizina dva terminala (manje od 10 kilometara), ističu špediteri, dovodi do nepotrebnog rasipanja resursa - ljudi, infrastrukture i opreme.

"Postoji rizik da će špediteri i prevoznici biti prisiljeni da se opredjeljuju između terminala, što će usporiti protok robe i povećati troškove transporta. Manji broj kamiona i uvoza na sarajevskom terminalu znači smanjen obim rada i za privatne firme koje posluju u krugu terminala."

Sarajevski terminal trenutno zapošljava i indirektno angažuje više stotina radnika. Pad obima posla dovest će do gubitka radnih mjesta i smanjenja potrošnje u lokalnoj zajednici.

"U Istočnom Sarajevu ne postoji infrastruktura jednakog kapaciteta ni prometna povezanost kao u Sarajevu, što može stvoriti zastoje, gužve i dodatne troškove za transportne firme. Gubitak prihoda od carinskih operacija reflektovaće se i na budžet Kantona Sarajevo, jer će se dio sredstava slivati na drugu entitetsku adresu", dodali su.

Na kraju špediteri ističu ideju zadržavanje postojećeg carinskog terminala u Sarajevu kao centralnog za ovaj dio BiH uz razmatranje racionalizacije i zajedničkog upravljanja terminalima ako do otvaranja ipak dođe, kako bi se izbjegla dupliranja i negativne posljedice po jedan od terminala.