Konferencija u Kotoru
1

Borba protiv crnog tržišta prelazi granice BiH: Regija traži zajednički odgovor na ilegalnu trgovinu duhanom

Piše: I. B.
Regionalna konferencija o suzbijanju crnog tržišta duhana u Kotoru
Regionalna konferencija o suzbijanju crnog tržišta duhana u Kotoru
29.10.2025.
Dok u mnogim državama borba protiv crnog tržišta ovisi od uglavnom sporadičnih akcija, u Kotoru je od 13. do 15. oktobra održana regionalna konferencija koja je jasno pokazala da region želi i mora djelovati zajedno i sistemski.

Na četvrtoj po redu konferenciji o suzbijanju nelegalne trgovine, u organizaciji Američke privredne komore u Srbiji (AmCham), okupili su se predstavnici ministarstava finansija, carinskih i poreskih uprava, policijskih i inspekcijskih službi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Za razliku od prethodnih godina, na ovogodišnjem okupljanju predstavljeni su konkretni pomaci, kao i rješenja - od tehničkih instrumenata do usklađivanja akcizne politike i jačanja razmjene informacija između institucija. U fokusu je bila jedna zajednička spoznaja, a to je da nijedna zemlja pojedinačno ne može zatvoriti kanale kroz koje ilegalna roba prolazi, jer crno tržište ne poznaje granice.

Regionalna konferencija o suzbijanju crnog tržišta duhana u Kotoru
Regionalna konferencija o suzbijanju crnog tržišta duhana u Kotoru

Podaci govore: Napretka ima, ali i izazovnih razlika

Statistike predstavljene u Kotoru potvrdile su ono što stručnjaci već neko vrijeme naglašavaju, a to je da je smanjenje crnog tržišta moguće, ali samo ako se regionalna saradnja održava i produbljuje.

Prema istraživanjima predstavljenim na konferenciji, a koje potvrđuje i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, stopa nelegalne trgovine cigaretama u BiH tokom 2024. godine iznosila je svega 2,3 posto, što je jedan od najnižih rezultata u regionu.

"Stopa nelegalne trgovine cigaretama tokom 2024. godine u BiH je iznosila samo 2,3 posto. Isto toliko zabilježeno je u Sjevernoj Makedoniji, dok je u Srbiji iznosila 2,5 posto i Crnoj Gori 8,4 posto. Navedeni pokazatelji govore o ujednačenosti između država regiona, pri čemu se radi poređenja može istaći da je ta ista stopa u Francuskoj iznosila 37,6 posto", kazao je Muharem Mašinović, pomoćnik direktora UIO i predstavnik BiH na konferenciji.

Međutim, ne treba zaboraviti da su ovo podaci o ilegalnoj prodaji cigareta, te da je važno ne zaboraviti veliki udio ilegalnog rezanog duhana u BiH, ali i u zemljama okruženja.

Iako aktuelni podaci govore o konkretnom napretku i o rezultatima višegodišnje saradnje carinskih, poreskih i inspekcijskih organa, procentualna razlika između BiH i Crne Gore pokazuje da neujednačene politike i kapaciteti mogu stvoriti prostor koji kriminalne mreže vrlo lako iskorištavaju. Crno tržište, po svojoj prirodi, teži tamo gdje su kontrole slabije i gdje se propisi različito tumače.

"Siva ekonomija ne samo što podriva konkurentnost privrede i smanjuje prihode budžeta, već direktno ugrožava vladavinu prava i povjerenje građana u institucije. Nijedna zemlja ne može sama odgovoriti na izazove koji prevazilaze granice - zato region mora djelovati zajedno", poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica.

Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade Crne Gore
Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade Crne Gore

Akcizna politika kao regulator između legalnog i ilegalnog

Jedna od najvažnijih poruka konferencije bila je to da akcizna politika nije samo fiskalni instrument, nego i regulator koji direktno utječe na obim nelegalne trgovine. Kada jedna zemlja u regionu podigne akcize bez usklađivanja sa susjedima, cijene rastu i stvaraju razliku koja otvara prostor za šverc.

Zato je regionalno usklađivanje stopa akciza prepoznato kao nužan korak. Razmjena informacija o akciznom opterećenju i fiskalnim politikama može spriječiti pojavu novih ruta i tržišnih disbalansa.

Kako su istakli učesnici, fiskalne odluke moraju biti strateške, a ne politički trenutne - jer svaka nestrateška izmjena akciza može imati direktne posljedice po tržište i državni budžet.

"Regionalna saradnja u borbi protiv ilegalne trgovine duvanom ima velik značaj na lakšem identifikovanju postojećih i uočavanju novih modaliteta nelegalne trgovine kako u pojedinim državama regiona, tako i između država. Na ovaj način se omogućuje razmjena informacija u pogledu akciznog opterećenja i shodno time usklađivanja akcizne politike kao bitnog regulatora pojava nelegalne trgovine između tržišta zemalja regiona", kazao je Mašinović.

Track & Trace - alat koji traži sistem, ne improvizaciju

Tehnologija je na konferenciji prepoznata kao važan saveznik u borbi protiv ilegalne trgovine, ali samo ako je korištena na pravi način. Shodno tome, predstavljen je Track & Trace sistem, složeni mehanizam koji zahtijeva zakonsku usklađenost, tehničku interoperabilnost i disciplinu u primjeni.

Track & Trace je sistem za praćenje i lociranje duhanskih proizvoda kroz čitav lanac snabdijevanja - od proizvodnje do krajnjeg kupca. Svrha sistema je borba protiv krijumčarenja i falsifikovanja cigareta, osiguravanje da se porezi pravilno naplaćuju, zaštita potrošača od nelegalnih proizvoda i ispunjavanje regulatornih zahtjeva. Pojedine zemlje učesnice konferencije već su u početnoj fazi njegove primjene.

Naime, jedan od najozbiljnijih izazova, na koji su upozorili gotovo svi panelisti, bio je i širenje crnog tržišta na digitalne platforme. Prodaja cigareta, duhana i srodnih proizvoda putem interneta, često uz anonimne dostave i plaćanja, postaje sve češći oblik nelegalne trgovine.

Institucije, međutim, nemaju dovoljno mehanizama za nadzor online tržišta u realnom vremenu, dok regulativa sporo prati inovacije.

Šta Bosna i Hercegovina dalje može konkretno uraditi

Prema rezultatima, Bosna i Hercegovina bilježi određene pomake, no izazovi ostaju. Smanjenje crnog tržišta moguće je održati samo ako se pojača kapacitet institucija, povežu baze podataka i nastavi operativna saradnja sa susjednim zemljama.

Konferencija je ponudila konkretne prijedloge - češće zajedničke akcije na granicama, bolju koordinaciju carinskih i policijskih organa, te edukaciju tržišnih inspektora o digitalnim oblicima trgovine. Pod naglaskom da se crno tržište stalno prilagođava, i odgovor institucija mora biti stalno prisutan i "živ", a ne nešto što je samo povremena akcija.

Pravi test po pitanju regulacije crnog tržišta duhana, počinje tek sada kada svaka od država treba pretvoriti zaključke i preporuke u konkretne mjere, budžetska izdvajanja i zakonske izmjene. Ako region zadrži ritam i volju za zajedničkim djelovanjem, postignuti rezultati mogu postati novi standardi za sve zemlje, a to je cilj koji ne bi trebao biti nedostižan.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu