Bivši predsjednik Uprave INA-e: Venecuelanska nafta je toliko gusta da je upitna isplativost ulaganja u nju

Napomenuo je da se Venecuela nakon što je nacionalizirala svoju naftnu industriju suočila sa sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, što se odrazilo i na njezine mogućnosti da nabavlja opremu i dijelove za rad bušotina, naftovoda, rafinerija i druge infrastrukture.

"Riječ je o periodu od 20 godina, otkako je (bivši predsjednik Venecuele) Hugo Chavez nacionalizirao naftnu industriju i potjerao strane kompanije. To se sigurno odrazilo i na kadrove koje je državna kompanija PDVSA mogla imati ili angažirati za rad u naftnoj industriji, za istraživanja, iskorištavanje i druge poslove. Vjerovatno se dogodio i odljev naftnih stručnjaka iz Venecuele", dodaje Štern.

Kao posljedicu spomenutog istakao je veliko smanjenje proizvodnje nafte u posljednjih 20 godina u odnosu na period prije nacionalizacije. Za njega se možda i pretjeruje kada se govori o nužnom ulaganju u venecuelansku naftnu industriju u iznosu od 100 milijardi dolara. Posebno se osvrnuo na samu naftu, čije su rezerve u Venecueli najveće na svijetu.

"Nekima su milijarde kao nekad milioni - tako se olako razbacuju ciframa. Obim mogućih investicija treba prije svega sagledati u sadašnjem tržišnom kontekstu koji odlikuju niske cijene sirove nafte i specifične karakteristike venecuelanske nafte koja je gusta, gotovo da ne teče, pa iziskuje veće troškove proizvodnje i prerade od nekih drugih tipova sirove nafte. Zato se postavlja pitanje isplativosti ulaganja u Venecuelu, ako je sve što se o tim ulaganjima u stranim medijima piše i govori tačno", izjavio je Štern za Jutarnji list.

Procjena je da ova država s površinom od 916.445 kilometara kvadratnih (km2) i 30 miliona stanovnika ima 303 milijarde barela nafte. Poređenja radi, Amerika ima 55 milijardi barela nafte, čime je deveta u svijetu po zalihama nafte. Dakle, Venecuela ima pet puta više "crnog zlata" od SAD-a.