BiH ulazi u presudnu fazu energetske tranzicije: Raste potrošnja struje, pritisci iz EU postaju sve jači

Prema viziji razvoja sektora, do 2050. godine očekuje se udvostručenje potrošnje električne energije, što znači znatno bržu elektrifikaciju saobraćaja, masovniju upotrebu toplotnih pumpi i ulaganja u baterijske sisteme i skladištenje energije.

Ključni dio tranzicije bit će snažniji razvoj obnovljivih izvora, integracija solarne energije u distributivnu mrežu i uvođenje hibridnih elektrana koje kombinuju više tehnologija na istoj lokaciji.

Iz CIGRE-a poručuju da se tranzicija odvija pod "jakim tržišnim udarima" i da elektroenergetski sektor postaje okosnica ukupne dekarbonizacije zemlje. Planovi razvoja, naglašavaju, moraju biti puno precizniji od postepenog napuštanja uglja do izgradnje fleksibilnijeg sistema, koji može balansirati sve veći udio obnovljivih izvora.

Istovremeno, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima: nestabilnom proizvodnjom iz hidroelektrana, smanjenim radom termoelektrana i rastućom potrošnjom. Preporuke sektora predviđaju da do 2030. godine treba biti priključeno oko 1.500 MW novih solarnih kapaciteta, uz ulaganja od gotovo 1,4 milijarde KM.

Iz CIGRE-a upozoravaju da će cijene mrežarine vjerovatno rasti zbog povećanih investicija, ali i da je nužno brzo uskladiti regulatorni okvir kako bi se spriječilo zaostajanje za zemljama regiona. Upozoravaju i da CBAM predstavlja dodatni rizik: bez snažnog rasta obnovljivih izvora i uvođenja garancija porijekla, izvoz električne energije iz BiH bi mogao postati ograničen ili ekonomski neisplativ.

BiH se, podsjećaju, obavezala uspostaviti berzu električne energije i domaći ETS sistem za trgovanje emisijama, što je preduvjet da domaća energija do 2030. godine bude izuzeta od evropskog CO₂ oporezivanja.