Globalna pitanja
12

BiH među organizatorima sastanka UN-a o održivom razvoju, Lagumdžija govorio o važnosti Agende 2030

B. R.
Sastanak u UN-u o održivom razvoju (Foto: Misija BiH u UN-u)
Sastanak u UN-u o održivom razvoju (Foto: Misija BiH u UN-u)
Sastanak visokog nivoa o Finansijskim okvirima i ciljevima održivog razvoja (SDG) zajednički su organizovali Bosna i Hercegovina, Srbija, Indonezija, Švedska zazvojna agencija (SIDA) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako su saopćili iz Misije Bosne i Hercegovine u UN-u, sastanak, održan u sjedištu UN-a, imao je za cilj da se adresira hitna potreba za učinkovitim finansijskim mehanizmima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja.

Na događaju, koji je održan u okviru Foruma političkog visokog nivoa, istaknuta je ključna uloga finansijskih okvira u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Bh. ambasador u UN-u Zlatko Lagumdžija predsjedavao je sastankom na kojem su govorili, kako su naveli, istaknuti govornici i učesnici.

Lagumdžija je istakao hitnu važnost prevazilaženja ozbiljnih finansijskih ograničenja s kojima se suočavaju države u razvoju, a koja su dodatno pogoršana pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini.

"Ciljevi održivog razvoja još uvijek trebaju biti ostvareni. Uspjeh je spriječen ozbiljnim finansijskim ograničenjima s kojima se suočavaju zemlje u razvoju, ograničenjima koja su ozbiljno pogoršana pandemijom i ratom u Ukrajini. Osim očuvanja mira i smanjenja geopolitičkih tenzija, ključ za postizanje ciljeva održivog razvoja je imati plan za njihovo finansiranje", napomenuo je Lagumdžija.

Riječ svjetski utjecajnog ekonomiste

Među govornicima je bio svjetski utjecajan ekonomista Jeffrey Sachs, predsjednik Mreže UN-a za održiva rešenja razvoja, koji je bio ključni govornik na ovom skupu. Sachs je skrenuo pažnju na nedostatke postojeće međunarodne finansijske arhitekture u podršci siromašnijim državama, naglasivši potrebu za novim finansijskim okvirom kojim će se učinkovito ispuniti ciljevi održivog razvoja.

Priznavajući postojanje tehnoloških mogućnosti za postizanje ciljeva održivog razvoja, istakao je ključnu ulogu finansiranja, pozvavši vlade da osmisle hrabre investicijske programe, usklađene sa ciljevima održivog razvoja.

Panelisti su razgovarali o finansijskim strategijama, politikama i instrumentima koji su neophodni za ubrzanje održivog razvoja kako se svijet približava sredini vremenskog okvira ciljeva održivog razvoja do 2030.

Ministrica za nauku, tehnološki razvoj i inovacije Srbije Jelena Begović je podijelila iskustva i perspektive njene države u privlačenju investicija za privatni sektor i stranih direktnih investicija kao značajnih izvora za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Pitanje održivog razvoja Bosne i Hercegovine

V.d. ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović (SDP) izrazio je zahvalnost SIDA-i i UNDP-ju na zajedničkim naporima u razvoju okvira ciljeva održivog razvoja Bosne i Hercegovine, zajedničke platforme za održivi razvoj u zemlji.

Napomenuo je na neophodnost povećanja finansiranja i pokretanja privatnih investicija kako bi se prevazišli izazovi u ubrzanju napretka prema ciljevima održivog razvoja. Hasanović je istakao digitalizaciju, istraživanje i razvoj te dekarbonizaciju kao ključne elemente za postizanje ciljeva održivog razvoja, predstavljajući ih kao visokopotencijalna područja za investicije.

Šefica tima za integraciju ciljeva održivog razvoja u UNDP-u Laurel Paterson istakla je ključnu ulogu finansiranja i naučnih dokaza u suočavanju s razvojnim izazovima. Naglasila je važnost strategija na nacionalnom nivou kao pokretača promjena.

"Četiri praktična pravca"

Lagumdžija je podsjetio na izazove s kojima se svijet suočava na polovini SDG puta do 2030., što otežava napredak u ostvarivanju SDG-a. Također je podsjetio na globalnu prirodu ovih izazova, pri čemu pandemija i rat u Ukrajini izazivaju neočekivane ekonomske šokove, posebno pogađajući najranjivije populacije.

Pozvao je na sistemska, integrisana i inovativna rješenja za prevazilaženje ovih izazova, pozivajući na razvoj snažnih institucija i politika usklađenih s Agendom 2030.

Da bi preoblikovali globalni ekonomski model i postigli SDG, Lagumdžija je naveo važnost prilagođenih finansijskih okvira. Ukazao je da je ostvarivanje SDG-ja prije svega investiciona agenda koje podrazumijeva ulaganja u infrastrukturu i ljudski kapital.

Poručio je da trenutna finansijska arhitektura mora biti restrukturirana kako bi se osigurala dodatna sredstva, transformirajući postojeće pristupe i instrumente.

Lagumdžija je istakao potrebu za privlačenjem ne samo vlada, već i privatnih i međunarodnih domaćih finansijskih institucija, razvijajući pragmatične i značajne instrumente. Istakao je četiri praktična pravca za finansiranje održivog razvoja:

  • Povećanje domaćih poreskih prihoda;

  • Povećanje suverenog zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija;

  • Povećanje suverenog zaduživanja na međunarodnim privatnim tržištima kapitala;

  • Povećanje i usmjeravanje zvanične razvojne pomoći.

Prošireno finansiranje SDG-ja treba, kako su saopćili iz Misije Bosne i Hercegovine u UN-u, usmjeriti ka šest glavnih transformacija koje imaju za cilj postizanje određenih ciljeva održivog razvoja, uključujući:

  • Obrazovanje;

  • Socijalnu zaštitu;

  • Zdravstvene sisteme radi sprečavanja budućih pandemija i osiguranje univerzalnu zdravstvenu zaštitu;

  • Energetsku učinkovitost bez emisije ugljika i cirkularnu ekonomiju;

  • Održivu urbanu infrastrukturu;

  • Univerzalne digitalne usluge i održivu hranu.

S obzirom na to da je vremena sve manja, globalna zajednica mora udvostručiti napore kako bi se osiguralo finansiranje i preoblikovala finansijska arhitekturu za ostvarivanje ambicioznih ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, saopćili su iz Misije Bosne i Hercegovine u UN-u.