Bh. kamiondžije o blokadi granica: Imamo podršku hiljadu turskih kamiona, "rekla-kazala" neće proći

Razlog za to obraćanje jeste njihova blokada graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini, čime izražavaju nezadovoljstvo uslovima rada u Šengenskoj zoni.

To se prvenstveno odnosi na uslov da bh. vozači kamiona ne mogu duže od 90 dana u 180 dana boraviti u Šengenu. Osim njih, kamionski prevoznici iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije iz navedenih razloga blokirali su granične prelaze u svojim državama. Treći je dan blokade.

Nikola Brković iz Konzorcija logistika Bosne i Hercegovine izjavio je da su obećanja koja su u septembru prošle godine, kada su imali blokade unutar zemlje, dobili od entitetskih premijera i drugih zvaničnika nisu ispunjena te da nemaju njihovu podršku.

"Niko od političara nije nas shvatio ozbiljno, pa ni Evropska komisija. Zbog toga smo primorani na radikalne mjere. Nećemo ponovo nasjesti na prazna obećanja i nećemo se povući dok se uslovi ne ispune", poručio je Brković.

Zijad Šarić također se požalio na to što sastanci s predstavnicima bh. institucija nisu dali rezultate. Uvjerava da su svjesni da posljedice blokada neće snositi samo oni kao prevoznici, već i cijela privreda.

Kazao je da očekuju podršku ostalih privrednih grana u pritisku na Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine (VTK BiH) i vlade entiteta i države, ambasadore zemalja Evropske unije kako bi se u Briselu čuli njihovi zahtjevi. Uvjerava da su kao prevoznici ispunili sve uslove EU.

"Kada smo sve to ispunili, naišli smo na zid. Vozači su se počeli tretirati kao turisti, migranti, radnici na crno. Kolege iz Turske s više od hiljadu kamiona su u tranzitu kroz Srbiju i podržavaju nas. Protesti se neće zaustaviti dok se ne iznađe pravedno i razumno rješenje", dodaje Šarić.

Tvrdi da Srbija podržava svoje prevoznike, što se ne može kazati za nadležne u Bosni i Hercegovini.

"U Bosni i Hercegovini niko se nije oglasio - ni VTK BiH, ni vlast nisu izašli na teren kako bismo ostvarili bilo kakav rezultat. Nismo rado izašli na granice. Privrednici trebaju izvršiti pritisak na nadležne, a ne na nas da mi okončamo proteste. Blokirali smo i sebe. Nismo imali namjeru blokirati privrednike, već protok roba kako bismo ostvarili cilj", naveo je.

Prema njegovim riječima, sektor kamionske logistike u Bosni i Hercegovini zapošljava 47 hiljada radnika i niko se ne pita šta je s njima.

"Svaka privredna grana sumira svoje probleme, a niko ne pita za naše gubitke. VTK BiH, čiji smo član, nema pravo nikoga osuđivati. Ovo je jedini način da ostvarimo svoja prava. Žao nam je svakog ko će imati gubitke, ali kao prevoznici gubimo najviše jer gubimo bh. tržište i tržište EU", izjavio je.

Šarić je napomenuo da su njihove septembarske blokade završene obećanjima političara, odnosno da su izigrani kako bi političari, kako je konstatovao, kupili vrijeme.

"Tada su bila čvrsta uvjerenja entitetskih vlada da će ispuniti sve zahtjeve koje mogu ispuniti. Tada su protesti bili protiv naše vlasti koja nas je uvjerila da će ispuniti zahtjeve. Ovaj put nećemo zaustaviti proteste bez potpisanih sporazuma, a 'rekla-kazala' neće uroditi plodom", poručio je.

Dino Dujmić je kao, osim spomenutog zahtjeva 90/180 dana, istakao i sljedeće zahtjeve Konzorcija logistika Bosne i Hercegovine:

- Povrat dijela akciza na gorivo, po uzoru na zemlje EU. Tvrdi da je Bosna i Hercegovina jedina evropska država koja prevoznicima ne vraća dio akciza na gorivo;

- Hitni sporazum sa zemljama EU i regiona o povratu PDV-a, na šta su se sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) obavezale sve zemlje EU. Kako je ukazao Dujmić, pojedine države od Bosne i Hercegovine vraćaju porez, a bh. prevoznici nemaju pravo na to;

- Popust na putarinu za autoceste u BiH. Traže popust od 50 posto kako bi, kako je kazao, što veći kamionski saobraćaj preusmjerili s regionalnih cesta na autoceste;

- Smanjenje, kako je naglasio, bespotrebnog zadržavanja kamiona na granicama i carinama.

Konzorcij logistika Bosne i Hercegovine je dobio podršku i autobuskog prevoznika Kantić.