Uslovljavanje stažom
69

Aspekt novog federalnog Zakona o PIO koji se provlači kroz redove: Sistem će primorati na više rada

Piše: B. R. | 23.01.2026.
Preostaje još da Dom naroda Parlamenta FBiH usvoji izmjene Zakona o PIO (Foto: Shutterstock)
Preostaje još da Dom naroda Parlamenta FBiH usvoji izmjene Zakona o PIO (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Preostaje još da Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvoji izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a za koje vlast tvrdi da će se njima poboljšati materijalni status penzionera u ovom entitetu.

Naime, oni s minimalnom penzijom, a koji su se penzionisali prije početka primjene izmijenjenog Zakona o PIO, imat će osjetan rast penzija. Savez udruženja penzionera FBiH je glasno zagovarao te izmjene, uvjeravajući u ono u šta su uvjeravali vladajući.

I jedni i drugi su pohvalno govorili, uglavnom naglašavajući finansijske benefite za postojeće penzionere.

No, nadležni bi katkad između redova govorili i o drugim bitnim aspektima izmjena Zakona o PIO. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) je kao argument u prilog predloženim izmjenama isticao i to da je trenutni penzijski sistem na ivici održivosti.

Penzijski sistem međugeneracijske solidarnosti u FBiH jeste na ivici održivosti jer smo sve bliže ka tome da omjer bude jedan radnik na jednog penzionera. Dakle, da jedan radnik zarađuje penziju za jednog penzionera, što je daleko od optimalnog omjera - tri do četiri radnika na jednog penzionera. Ovaj omjer je nešto bolji u razvijenijim evropskim državama, ali ni u njima nije optimalan.

Član Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je prošle godine kazao da bi u Bosni i Hercegovini trebalo izmjestiti 100 zaposlenih iz javnog u realni sektor te zaposliti još 150 hiljada ljudi kako bi se postigao omjer jedan penzioner na 1,7 radnika, što je slučaj, kako uvjerava, u Evropskoj uniji.

Jasno je - da bi penzijski sistem međugeneracijske solidarnosti opstao potrebno je više radnika. FBiH će to pokušati ostvariti time što će iznos minimalne penzije usloviti i s dužinom radnog staža. Sistem će na taj način još više primorati na rad. Osim toga, izgledno je da će zaposleni insistirati kod svojih poslodavaca da im opreznije evidentiraju radni staž.

Ministar Delić je više puta naglasio da nije pravedno da jednaku penziju ima neko ko je radio 40 godina i neko ko ima manje godina radnog staža.

Dakle, Federacija nije uradila ono što su uradile druge države kako bi penzijski sistem održale, a to je povećanje starosne granice za penzionisanje. Odlučila se za drugi put, a koji je nekima sporan.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima