"Iznenađeni smo također i iznošenjem brojnih neistina prije svega Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ali i pojedinih medija. Pored ionako komplikovane, otežavajuće i još uvijek nedefinasane do kraja zakonske regulative, spore administracije sa kojom se investitori u sektoru obnovljivih izvora energije svakodnevno susreću, zahvaljujući površnim 'analizama' nestručnih osoba sada su osuđeni i na javni linč", navode iz Asocijacije.
Pojašnjavaju kako su pojedini mediji proteklih dana, pored ostalog, pisali o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja je sastavni dio računa za električnu energiju.
Izbjegavanje pravnog vakuuma
"Radi se, prije svega, o nepoznavanju materije ali i stavovima baziranim na izjavama federalnog ministra za energiju, rudarstvo i industriju, te su tom prilikom iznesene brojne dezinformacije. Odluka o utvrđivanju jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije kroz obnovljive izvore energije i efikasnu kongregaciju nije nezakonita, kako se navodi. Vlada FBiH donijela ju je na osnovu člana 39. Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji. S ciljem izbjegavanja mogućeg pravnog vakuuma donesena je ta odluka koja će se primjenjivati do donošenja podzakonskih propisa iz ovoga zakona", dodaje se u saopćenju Apeora.
Navode kako su potrošači u FBiH, u čiju kategoriju spadaju i investitori, minimalnu nakanadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora plaćali i ranije, ali je prikupljanje tih sredstava bilo obustavljeno za vrijeme pravnog vakuma. Stoga, smatraju u Apeoru, potrošači ne bi trebali biti iznenađeni kao što se to navodi u saopštenju za javnost, koje potpisuje Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
"Ne radi se tu ni o kakvom udaru na džep građana, jer naknada od 0,001 KM po utrošenom kWh račun za električnu energiju mjesečno dodatno optereti, u prosjeku, za 0,26 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo, a 0,35 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar. Uz to, oobičajena praksa u svim zemljama EU i svijeta je da se nakanda za poticanje razvoja i korištenja onovljvih izvora energije prikuplja od krajnjih potrošača", saopćeno je iz Apeora.
Ističu kako je jedna od dezinformacija i to da Hrvatska zabranjuje proizvodnju električne energije putem vjetro i solarnih elektrana, te podsjećaju da su u sektor obnovljivih izvora u FBiH investitori do sada uložili preko 100 miliona KM, a često se radi o kreditnim zaduženicima i privrednicima koji sve svoje obaveze prema državi uredno ispunjavaju.
Napominju i kako u FBiH trenutno postoji nekoliko stranih kompanije koje su uložile znatan novac u ovu oblast te namjeravaju nastaviti sa tim ukoliko im bh. vlasti to omoguće.
Ulaganja stavljena na kocku
"Zaboravlja se činjenica da se postrojenja za iskorištavanje obnovljvih izvora energije koja izgrade privatni investitori nakon isteka koncesionog perioda (po zakonskim odredbama u FBiH koncesioni period je 30 godina) bez nakanade vraćaju davaocu koncesije (Federaciji BiH ili kantonima) i oni nastavljaju da ih ekonomski eksploatišu. Dakle, riječ je o ulaganjima koja su investitori stavili na kocku čekajući više od 19 godina da se zakonska regulativa ove oblasti definiše do kraja a ne, kako se navodi, o najsigurnijoj investiciji u Bosni i Hercegovini", navode iz Apeora.
Naglašavaju kako ova oblast zahtijeva između ostalog i poseban senzibilitet baziran na dugoročnoj viziji razvoja i energetike i cjelokupnog društva čija sudbina dramatično ovisi o energiji.
"Takav senzibilitet ne samo da nismo prepoznali u tekstovima koji su proteklih dana bili u medijima već smo u njima prepoznali i direktno suprotstavljanje ovim principima i to, što je posebno porazno, od strane onih koji treba da kreiraju energetsku politiku", zaključili su u Apeoru.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
