Analitičari: FBiH i RS pred finansijskim kolapsom, BiH prijete socijalni nemiri
Krajnje zabrinuti predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je početkom mjeseca da je "ključno pitanje na kojem RS trenutno radi restrukturiranje duga".
"Naša obaveza u idućoj godini je 500 miliona KM. Mi pokušavamo da nađemo taj novac i da po kreditnim elementima, recimo na 10 godina, naše opterećenje bude 50 miliona KM, a ne kumulativno 500 miliona KM. Sada radimo na tome i obaveze ćemo izmiriti", poručio je Dodik.
Ekonomski analitičar Erol Mujanović kaže za agenciju Anadolija kako fiskalna situacija u Bosni i Hercegovini jeste loša, ali da "ne sumnja u kreativnost donosioca odluka kada je potrebno uči u nova zaduživanja i naći načina da se kratkoročno dođe do prijeko potrebnih sredstava kojima se kupuje socijalni mir".
"Generalno, kratkoročno razmišljanje i ponašanje primarno zasnovano na pohlepi, na korupciji i na krađi, što je dovelo do ekonomske krize. To se nije mnogo promijenilo, kako kod nas u BiH, tako je i širom svijeta. Tako da ne očekujem da isto ponašanje donese bilo šta drugo od novih problema i poteškoća. Tim prije što ćemo uči u izbornu godinu u kojima znamo da se još manje radi nego obično, a još više se priča i promovira", kaže Mujanović.
Organizirani haos
Bivši zamjenik ministra finansija i trezora BiH i dobar poznavatelj ekonomskih prilika u zemlji Fuad Kasumović ističe da je BiH, zajedno sa Srbijom, u ovom trenutku u najtežem ekonomskom položaju na Balkanu. Prema njemu, nema nikakve sumnje da je u BiH napravljen organizirani haos za koji se na zna kamo vodi. Dodaje kao je već započela predizborna kampanja i kako se građani pokušavaju uvjeriti "da im je dobro", iako samo građani najbolje znaju kako im je.
"Ministar finansija RS Zoran Tegeltija je izjavio da može doći do nelikvidnosti. Isto je u FBiH. Obje vlade ne znaju šta uraditi, a izborna je godina. Sve će da urade da građanima pokažu da im je dobro, a državu će zadužiti do besvijesti. Nema sumnje da oba entiteta ulaze u veliku neizvjesnost u tom smislu da li će odgovoriti svim svojim zadacima. Po svim analizama, dogodine bi mogli da imamo velike socijalne nemire. Jer, prioritet je da se vraća vanjski dug. Ostat će problem isplata raznih nadoknada koje građani ove države dobivaju, uključujući i socijalne i boračke kategorije", govori Kasumović.
Dodaje kako vlasti oba entiteta dolaze na granicu zakonom odobrenog zaduženja. Sve ovo, napomenuo je, samo može da vodi ka dužničkom vodstvu.
"FBiH i RS neće moći po zakonu da se zadužuju. Zato pribjegavaju kreditima preko komercijalnih banaka, preko trezorskih zapisa i slično. Ta kamata je skupa, neizdržljiva za građane BiH. Drugo, na taj način povećavaju cijene kapitala za privredu. Jer svaka banka će prije dati budžetima kredite nego privredi. Tako će povećati kamate za privredu. To je nezamislivo. Vlast u oba entiteta ne zna kako da izvede državu iz krize", smatra Kasumović.
BiH nedostaje 600 miliona KM za birokratski aparat
U budžetima su, upozorio je, planirani deficiti vrijedni milione maraka. Podsjeća da BiH ima 25 posto administracije viška, te da je to ogroman birokratski aparat.
"To BiH ne može finansirati i zato se zadužujemo kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i u sličnim institucijama. BiH fali od 500 od 600 miliona da isfinansira ovaj glomazni aparat", rekao je Kasumović.
Analitičar Mujanović smatra da situacija, ipak, nije beznadežna.
"U godinu ili dvije situacija se može u velikoj mjeri poboljšati. Međutim, nedostaje kritična masa i dovoljan broj inteligentnih i hrabrih lidera koji bi sa svojim timovima pokazali pravi put u upravljanju javnim institucijama", naglasio je Mujanović.
Kako smo postali robovi
Ugledni ekonomista Aleksa Milojević naglasio je kako je BiH u "nepodnošljivoj krizi".
"Evo, da uzmemo za primjer dug prema inostranstvu. Prodavači novca, MMF i Svjetska banka, definisali su jedan potpuno neobjektivan kriterij i rekli može se država zaduživati do 40 posto BDP-a, to je niska zaduženost, od 40 do 80 je srednja i preko 80 posto BDP-a je visoka zaduženost. To je potpuno neosnovan kriterij, napravljen tako da se održavaju slabe vlade, jer su one veliki kupci novca i uništavaju svoje zemlje i privrede", kazao je Milojević, te dodao:
"Da ima istine u priči kako su oni došli da nas razviju, ne bi nikad uništili Energoinvest. Ali Siemens nije mogao dobiti posao od Energoinvesta, pa je morao biti uništen. Njihova namjera ovdje je, kao i svih kolonizatora, a nisu ništa drugo nego kolonizatori, da nas ekonomski unište kako bi došli do jeftinog robovskog rada, prirodnih bogatstava i vječnih dužnika, jer i naši praunuci će morati pola plate davati za otplate dugova. Oni će za svega nekoliko godina da za svoje unuke i praunuke obezbijede robove koji će za njih raditi. Prava ekonomska mjera duga u inostranstvu je strana valuta, pošto se dug mora vratiti u stranoj valuti, a valuta se stiče izvozom. Prava ekonomska mjera je veličina izvoza i koliko se od tog izvoza može odvojiti za otplatu duga".
