Privreda
51

Amir Ćoralić: U Bekto Precisi najviše zapošljavamo mlade, fokusirani smo na budućnost

Piše: E. A.
Amir Ćoralić, tehnički direktor Bekto Precise (Foto: Klix.ba)
Amir Ćoralić, tehnički direktor Bekto Precise (Foto: Klix.ba)
Amir Ćoralić, tehnički direktor goraždanske kompanije Bekto Precisa, odnedavno je predsjednik Grupacije automobilske industrije Privredne komore Federacije BiH. U razgovoru za Klix.ba ističe da bh. kompanije koje se bave proizvodnjom različitih komponenti za automobilsku industriju trebaju čvršću saradnju s njemačkom automobilskom industrijom.

"Mi u Bekto Precisi smo navikli da ono što radimo, radimo najbolje. Ne bih prihvatio funkciju predsjednika Grupacije, da nemam isti cilj. Ovo je projekt koji vodi Dr. Jung u ime Njemačke vlade s ciljem čvršćeg vezivanja s njemačkom automobilskom industrijom bh. kompanija koje se bave proizvodnjom različitih komponenti. Formiranje ove grupacije pri Privrednoj komori Federacije ima za cilj da u koordinaciji s Jungom, premijerom Novalićem, Vladom FBiH i ekspertima poput Zijada Tvrtkovića, maksimalno iskoristimo potencijale naših kompanija i povećamo obim proizvodnje u ovoj oblasti", ističe Ćoralić.

A upravo je primjer dobrog poslovanja Bekto Precisa koja je od porodične firme prerasla u kompaniju svjetskih standarda.

"Bekto Precisa je osnovana 2005. godine, međutim, porodica Bekto ima višedecenijsko iskustvo u proizvodnji alata i brizganju plastike. Kada smo počinjali imali smo devet uposlenih i taj broj je veoma brzo rastao. Vrijednost kompanije uvećana 10 puta i danas imamo više od 450 uposlenika", ističe Ćoralić.

Domaće kompanije trebaju bolji poslovni ambijent

Iako se Bekto Precisa razvijala veoma brzo i za kratko vrijeme postala evropski brend u prozvodnji alata, Ćoralić smatra da domaće kompanije trebaju bolji poslovni ambijent za razvoj na domaćem tržištu, ali i izlazak na strana tržišta.

"Neophodno je više investicija zbog novih tehnologija i uključivanja domaćih kompanija u regionalne i internacionalne mreže. Moramo pratiti globalna kretanja, iskopirati dobre prakse u svakom smislu. Nažalost, stiče se dojam da mi još uvijek nismo sazreli za to, nismo dovoljno iskoristili potencijal kojim raspolažemo. Privredni razvoj i investiranje moraju pratiti stabilno poslovno okruženje, uređen zakonodavni okvir i stabilna politička klima u zemlji. Kapital je kao zec, čim osjeti probleme on bježi na drugu sigurniju destinaciju. Ne možemo stalno pričati o potrebi stranih, ali i domaćih investicija, a ništa ili gotovo ništa ne činiti da te investicije osiguramo i garantiramo njihovu sigurnost. Investitor uvijek rizikuje, čak i kad investira u sigurnim zemljama, ali ne želi i dodatne rizike koje mu politička nesigurnost donosi", smatra Ćoralić.

Bekto Precisa je kompanija koja u BiH važi za čudo privrednog razvoja i upravo je njen uspjeh privukao i druge investitore u Goražde. S druge strane, postoje i prepreke za veća ulaganja u nove fabrike i radna mjesta u BiH.

"Svaki investitor nastoji sigurno uložiti novac. U biznisu nikada ne možete biti sigurni do kraja, osim u vlastite mogućnosti i snagu. Veoma je važno sigurno poslovno okruženje, a u BiH vlasti moraju raditi na tome da stvore bolji ambijent, da promovišemo naše prednosti, a ne nedostatke. Mnogo je komparativnih prednosti koje mogu privući pažnju investitora, od obrazovane radne snage, relativno dobre povezanosti sa zemljama razvijene Evrope, duge industrijske tradicije do još uvijek nižih troškova proizvodnje, ali ključ svega je zakonodavna i politička stabilnost u zemlji. Postoje i barijere prilikom ulaganja u domaće kompanije kada je riječ o stranim partnerima bh. kompanija, koji žele proširiti proizvodne kapacitete. Tako naprimjer, ukoliko imate stranog partnera koji želi proširiti proizvodnju i dovesti tehničku opremu u vaše proizvodne pogone, to možete uraditi na način da privremeno uvezete mašine i opremu, a da biste to realizovali morate imati bankovnu carinsku garanciju, što iziskuje velike troškove koji su toliki da veći dio profita iz tih poslova ode na finansiranje troškova vezanih za garancije i kamate", pojašnjava Ćoralić.

On dodaje da ovi troškovi predstavljaju veliki problem domaćim kompanijama koje su dužne osigurati bankovnu carinsku garanciju na uvezenu opremu i mašine putem privremenog uvoza.

Pojednostaviti uvozno-izvozne procedure

"Ti troškovi su toliki da naše kompanije to ne mogu podnijeti. Ukoliko želimo da se bh. privreda razvija i da privučemo investitore, izvršna i zakonodavna vlast u BiH mora hitno pojednostaviti uvozno-izvozne procedure, kao što je privremeni uvoz, pa da se npr. umjesto bankovnih carinskih garancija koriste bjanko mjenice, kako bi se troškovi domaćih kompanija sveli u realne okvire. Uvođenjem olakšica na privremeni uvoz, novac bi se preusmjerio za druge potrebe preduzeća, proširenje kapaciteta i zapošljavanje novog broja radnika. Da bismo zadržali, ali i privukli nove investitore potrebno je donijeti određene podzakonske akte kojima će se konačno regulisati ova oblast na zadovoljstvo svih, i države i privrednika", smatra Ćoralić.

Barijere u poslovanju predstavlja i to što se ne primjenjuje novi Zakon o carinskoj politici.

"Neprimjenjivanje novog Zakona o carinama u smislu olakšica bh. privrednicima prilikom uvoza mašina i opreme prouzrokuje probleme pri proširenju kapaciteta proizvodnje, jer je na svaku uvezenu mašinu ili dodatnu opremu potrebno platiti carinske troškove od 10 do 15 posto. Da bi se zakon počeo primjenjivati potrebno je donijeti Odredbu o provođenju Zakona o carinskoj politici i Odluku o uslovima i načinu utvrđivanja povlastica na uvoz mašina i opreme, zbog nepoštivanja ovog Zakona domaći privrednici su izloženi milionskim štetama. Međutim, ovaj problem ne donosi poteškoće u poslovanju samo domaćim kompanijama, već je i jedan od razloga zbog kojeg se strani investitori teže odlučuju za ulaganja u BiH, ukoliko imate ozbiljnog investitora koji će u našoj državi uložiti svoj novac, podići nove proizvodne pogone i zaposliti radnu snagu, onda je potrebno primijeniti Zakon o carinskoj politici, osloboditi investitore plaćanja carine na uvoz mašina i opreme koje su potrebne da bi počeo proces proizvodnje", smatra Ćoralić.

Najveći procenat uposlenih u kompaniji Bekto Precisa čine mladi ljudi koji, između ostalog, ovdje stiču znanje i vještine, jer nakon fakulteta poslovi u proizvodnim halama su novi izazov.

"Mi smo, tražeći što veći broj mladih i ambicioznih inžinjera u našoj kompaniji zaposlili blizu 40 mladih inžinjera iz cijele BiH, ali i regije. Ključni problem svih kompanija, pa tako i naše, su kompetentni, obrazovani kadrovi. Najjednostavnije je kupiti mašine za proizvodnju, ali ukoliko nemate obrazovane ljude koji znaju upravljati tim mašinama, onda vam te mašine ništa ne znače. Pitanje usklađenosti obrazovnog sistema i potreba privrede je vrlo kompleksno i zahtijevalo bi mnogo više vremena i prostora kako bih mogao naznačiti koliko je to važno za brzi razvoj naše zemlje", ističe Ćoralić.

U ovoj godini Bekto Precisa nastavlja pregovore koji su započeti krajem prošle godine sa stranim poslovnim partnerima koji su, prepoznavši izuzetan kvalitet proizvoda i usluga ove kompanije, zainteresovani da dio proizvodnje iz Evropske Unije premjeste u pogone Bekto Precise u Goraždu.