Agencija za javne nabavke odgovorila na optužbe firmi koje ne primjenjuju zakon: Iznesite dokaze
Agencija je zatim poslala komentare na tvrdnje i optužbe firmi, navodeći da je riječ o zamjeni teza te traže da kompanije dostave dokaze o svojim tvrdnjama.
Ceste d.d. Mostar su problematizovale nadležnost Agencije u smislu utvrđivanja ugovornih organa koji su obavezni primjenjivati Zakon te su optužili direktora da krši zakone i da koristi Ured za reviziju da bi obmanuo javnost.
Iz Agencije poručuju da oni, kao i njihov direktor, ne vrše pritisak ni na koga, niti rade u bilo čijem interesu osim interesa građana BiH.
"Mi samo pozivamo da se primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, tamo gdje je to obaveza. A kod Cesta je to obaveza. Bez obzira na sve pokušaje zamjene teza", kazali su.
Podsjetili su da to nije samo mišljenje Agencije, nego u Ureda za reviziju.
"Procedure nabavki u toku 2023. godine Društvo nije provodilo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama. Budući da je Društvo subjekt od javnog interesa u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji i od posebnog značaja za Federaciju BiH u skladu sa Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim Društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije BiH, ne možemo potvrditi opravdanost izuzimanja od primjene Zakona o javnim nabavkama. Navedeno nije konstatacija Agencije za javne nabavke, već Ureda za reviziju institucija u Federaciji BIH, data još 2023. godine. Toliko o tome da Ceste nisu ugovorni organ i o tome da je to pravno neutemeljeno", naveli su iz Agencije.
Agencija se zatim osvrće na akte Agencije na koje su se referirali iz Cesta d.d. te navode da namjerno nisu citirali kompletne akte.
"Pozivaju se na neka mišljenja Agencije za javne nabavke, ali ih ne citiraju u cjelosti. Mišljenja i aktivnosti Agencije, kao što je brisanje sa portala javnih nabavki nekih subjekata, koja su se davala i dešavala u ranijem periodu – za njih aktuelno rukovodstvo Agencije ne dijeli odgovornost, te da je ovaj direktor jasno istakao da mišljenje ranijeg direktora nije i ne može biti osnov na izuzeće. Pozivamo ih da pokažu i dokažu šta se to promijenilo u njihovom statusu između trenutka kada su kao ugovorni organ primjenjivali Zakon o javnim nabavkama i trenutka kada su odjednom 'odlučili' da više nisu ugovorni organ i da se zakon na njih ne odnosi? Koji član Zakona o javnim nabavkama im daje pravni osnov i mogućnost da donesu izmjene Statuta i samo tako se izuzmu od primjene Zakona o javnim nabavkama? Koja je razlika između njih i drugih subjekata iz njihovog sektora, koji imaju isti status, ali koji uredno primjenjuju Zakon o javnim nabavkama?", naveli su iz Agencije.
Agencija za javne nabavke zatim pita: "Ako nisu uredi za reviziju javnog sektora ti koji mogu zauzeti stav da su oni obveznici Zakona o javnim nabavkama, ako to nije Agencija za javne nabavke, ako to nije tužilaštvo, ko je onda?".
Također su pozvali Ceste d.d. Mostar da dokažu da nisu u javnom vlasništvu i da dokažu da nisu primali novac iz budžeta.
"Pozivamo ih da javno prezentiraju pisane dokaze da su u privatnom, a ne u državnom vlasništvu? Pozivamo ih da javno prezentiraju pisane dokaze da nikada od svog osnivanja nisu primili bilo kakva javna sredstva s bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, od bilo koje javne kompanije, javnog fonda ili ustanove? Pozivamo ih da dokažu da država, kao njihov vlasnik, ne bi u slučaju prijetnje stečajem ili drugih poslovnih problema intervenisala s ciljem očuvanja svog kapitala? Pozivamo ih da dokažu da članovi njihovog upravnog odbora nisu u većini predstavnici vlasnika?", poručuju iz Agencije.
Osvrću se i na to što su Ceste d.d. Mostar kazale da im je navodima iz Agencije narušen ugled, ističući da je ovdje jedino narušen zakon, te pozivaju pravosudne institucije da reaguju na kršenje.
"Navodi se nekakvo narušavanje ugleda itd. Jedino što je narušeno u konkretnom slučaju je Zakon o javnim nabavkama. I to od strane Cesta. Pozivamo nadležne pravosudne institucije da istraže da li je bilo nekih trgovina uticajem i sličnih nezakonitih usluga u cijelom ovom procesu. I neka počnu od Agencije za javne nabavke i njenog direktora. A onda redom. Dodali bi i to da bi pokušaj prebacivanja i skrivanja odgovornosti na Vladu Federacije BIH, što je očito vidljivo u demantiju, mogao dovesti možda do toga da Vlada Federacije BIH postavi pitanje odgovornosti onih koji se pokušavaju skrivati i prebacivati odgovornost. Na kraju svega, ostaje otvoreno i neodgovoreno ključno pitanje, koje se pokušava na sve načine zamagliti: Zašto Ceste ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama?", zaključili su u reakciji Agencije.
Iz HES-a Gornja Drina d.o.o. Foča kazali su kako oni nisu dužni poštivati Zakon jer nisu javna firma i jer je došlo do promjene vlasništva te da im je većinski vlasnik Elektroprivreda Srbije.
Iz Agencije ističu da je HES "igrom" s promjenom strukture vlasništva napravio "loš pokušaj zaobilaženja primjene Zakona o javnim nabavkama".
"U svom demantiju, koji je podnesen, da apsurd bude veći, preko advokata, zapravo se priznaje i otkriva šta se to 'promijenilo' u statusu HES između trenutka kada su se registrovali na Portal javnih nabavki 2019. godine, kao ugovorni organi i počeli primjenjvati Zakon o javnim nabavkama i trenutka kada su odjednom "odlučili" da više nisu ugovorni organ i da se zakon na njih ne odnosi. Naime, shvatili su, mada pogrešno, da im je najlakše i najbrže, a kako bi stvorili kakav-takav 'osnov' za 'odluku' da ne primjenjuju Zakon o javnim nabavkama, da promijene vlasničku strukturu, te da Elektroprivreda Srbije, a time država Srbija preuzme 51 posto vlasništva, a da Elektroprivreda Republike Srpske zadrži 'samo' 49 posto vlasništva, pa će kao biti moguće po tom 'osnovu' zastupati tezu da HES nije u većinskom državnom vlasništvu, nego u većinskom vlasništu Elektroprivrede Srbije. Ovim manevrom su uspjeli, kako se, također, priznaje u demantiju izaći iz obuhvata Zakona o javnim preduzećima Republike Srpske, pa je ostao još taj nesretni Zakon o javnim nabavkama. Međutim, problem s ovim manevrom je taj da isti predstavlja školski primjer pokušaja zaobilaženja Zakona o javnim nabavkama, gdje dvije javne firme, u ovom slučaju iz Bosne i Hercegovine i Srbije, dvije elektroprivrede, koje javne firme su, svaka u svojoj državi, obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, kako onog koji se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, tako i onog koji se primjenjuje u Srbiji, osnuju firmu kćerku, u ovom slučaju HES, pa kroz 'igre' sa omjerom vlasništva i druge manipulacije, zastupaju stav da eto sada ta firma kćerka nije obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. A pri tome su osnivači HES javne firme, te klasični i notorni obveznici Zakona o javnim nabavkama. Mislimo da je posrijedi vrlo loš pokušaj zaobilaženja primjene Zakona o javnim nabavkama", poručili su iz Agencije.
U tekstu Klix.ba u kojem smo otkrili da je HES jedna od tri firme koje ne poštuju Zakon o javnim nabavkama, iznijeli smo pravni osnov koji se tiče Člana 4. ZJN koji propisuje subjekte koji su obavezni poštivati zakon. Iz HES-a su rekli da je to pogrešan član, no iz Agencija potvrđuju tačnost onoga što smo i sami napisali.
"Dodatno, a kako se, također, priznaje u demantiju HES je tipični ugovorni organ iz oblasti energetike. Prebacivati novinaru da se nije pozvao na tačan član Zakona o javnim nabavkama (član 4. a trebalo je član 5.) je deplasirano i ne mijenja suštinu. A to je da je HES tipični ugovorni organ iz oblasti energetike, što uostalom i sam potvrđuje u demantiju. Postavljamo pitanje šta ako se za primjerom HES povedu i ostali tipični ugovorni organi iz oblasti energetike. Kao što su npr. sama Elektroprivreda Republike Srpske, koja je suvlasnik HES ili Elektroprivreda BiH ili Elektroprivreda HZ HB. Šta ostaje od sistema javnih nabavki, ako se legalizuje ponašanje HES-a?", pitaju iz Agencije.
Također ističu da je potrebno dati poseban komentar na navode HES-a vezano za član 5. stav (3) ZJN, kojim su iz HES-a objasnili da im omogućava da ne koriste Zakon.
"Potrebno je dati komentar i na navode demantija koji se odnose na primjenu člana 5. stav (3) važećeg Zakona o javnim nabavkama. Kada je propao plan da HES izdejstvuje 'pozitivno' mišljenje Agencije za javne nabavke kojim bi potvrdili svojevoljno neosnovano izuzimanje od primjene Zakona o javnim nabavkama, prelazi se na Plan B. Koristi se i više nego sporna i koruptivna norma Zakona o javnim nabavkama, član 5. stav (3). Čak je i SIGMA, kao stručno tijelo Evropske komisije, ocijenila ovu normu Zakona o javnim nabavkama spornom navodeći da ovakva norma ne postoji niti u jednom zakonodavstvu država članica Evropske unije. Ista norma je već uklonjena iz teksta u procesu pripreme novog Zakona o javnim nabavkama", kazali su iz Agencije.
Zatim navode primjer Aerodroma Sarajevo koji je također pokušao izuzeti se od sistema javnih nabavki na osnovu istog člana zakona kao i HES.
"Obzirom na stav SIGMA, a pogotovo obzirom na iskustvo sa JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je koristeći mišljenje Konkurencijskog vijeća BiH cijelu jedno godinu (juli 2022-juli 2023) sebe izuzeo od primjene Zakona o javnim nabavkama i potrošio čak 25 miliona KM u tom periodu, sadašnji direktor Agencije je, do daljnjeg, obustavio praktičnu primjenu ove norme Zakona o javnim nabavkama, kako bi se izbjegli ponovni koruptivni efekti iste. To je i javno objavljeno na svim zvaničnim kanalima Agencije za javne nabavke. Ništa nije skriveno. Interesantno je da HES inistira na primjeni norme, a kako bi dobio (možda već unaprijed dogovoreno) mišljenje Konkurencijskog vijeća BIH i dobio, konačno kakav-takav, 'osnov' zašto već od kraja 2021. godine ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, kada je na Portalu javnih nabavki zabilježen posljednji izvještaj o nekom postupku nabavke HES u kojem je primijenjen Zakon o javnim nabavkama", kazali su.
Osvrnuli su se i na optužbe HES-a na račun direktora Agencije Tarika Rahića te ističu da je advokat koji je pisao demantij za HES nekada radio u Agenciji i to upravo na slučaju nezakonitog izlaska iz okvira Zakona o javnim nabavkama.
"U demantiju se potencira i direktor Agencije za javne nabavke, kao da nešto zloupotrebljava itd. Međutim, suština je da HES nema nikakav problem sa direktorom, niti direktor sa HES. HES ima problem sa Zakonom o javnim nabavkama. Jer ga ne primjenjuje, a morao bi. Navodi se nekakvo narušavanje ugleda itd. Jedino što je narušeno u konkretnom slučaju je Zakon o javnim nabavkama. I to od strane HES. Interesantno je da je advokat putem kojeg je dostavljen demantij bivši službenik Agencije za javne nabavke. Da li je po tom osnovu imao i ima neke povlaštene informacije? Još je interesantnije da je imao najdirektnije iskustvo vezano za jedno od nezakonitih izuzimanja, koja su ovih dana aktuelna u javnosti. Ono koje se odnosi na subjekta Reumal. Naime, on je direktno pripremao jedno od 'pravnih' mišljenja u tom slučaju/aferi. 'Mišljenja' Agencije za javne nabavke kojima se legalizovalo nezakonito brisanje subjekta Reumal sa sistema. Na kraju svega, ostaje otvoreno i neodgovoreno ključno pitanje, koje se pokušava na sve načine zamagliti: Zašto HES ne primjenuje Zakon o javnim nabavkama?", pitaju iz Agencije.
Lječilište Reumal Fojnica je kazalo kako oni ne moraju poštovati Zakon o javnim nabavkama zbog prirode djelatnosti kojom se bave, no s tim se ne slažu u Agenciji za javne nabavke.
"Agencija za javne nabavke i njen direktor ne vrše pritisak ni na koga, niti rade u bilo čijem interesu. Osim u interesu građana Bosne i Hercegovine, te samo pozivaju da se primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, tamo gdje je to obaveza. A kod Reumala je to obaveza. Bez obzira na sve pokušaje zamjene teza", poručili su iz Agencije.
Kao što je slučaj sa Cestama d.d. Mostar, i ovdje postoji mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH, na koje su se pozvali iz Agencije, a koje govori o obavezi primjene Zakona.
"'Konstatiramo da je Ustanova kao ugovorni organ, obvezna primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavama i pratećih podzakonskih akata.' Navedeno nije konstatacija Agencije za javne nabavke, već Ureda za reviziju institucija u Federaciji BIH, data još 2017. godine. Toliko o tome da Reumal nije ugovorni organ i o tome da je to pravno neutemeljeno. Na sistem, sa kojeg su nezakonito brisani, su mogli biti vraćeni tek nakon što je Tužilaštvo SBK postavilo u januaru i martu 2024. godine Agenciji to pitanje. Do tada su imali izgovor zašto ne mogu primjenjivati Zakon o javnim nabavkama, a od vraćanja na sistem taj izgovor više ne postoji. Zato je razumljiva panika", kazali su iz Agencije.
Oni također pozivaju Reumakl da "pokažu i dokažu šta se to promijenilo u njihovom statusu između trenutka kada su kao ugovorni organi primjenjivali Zakon o javnim nabavkama i trenutka kada su odjednom odlučili da više nisu ugovorni organ i da se zakon na njih ne odnosi?" te da jasno naznače koji član Zakona o javnim nabavkama im daje pravni osnov i mogućnost da "odluče" da se izuzmu od njegove primjene?
"Koja je razlika između njih i drugih subjekata iz njihovog sektora, koji imaju isti status, ali koji uredno primjenjuju Zakon o javnim nabavkama? Ako nisu uredi za reviziju javnog sektora ti koji mogu zauzeti stav da su oni obveznici Zakona o javnim nabavkama, ako to nije Agencija za javne nabavke, ako to nije tužilaštvo, ko je onda? Pozivamo ih da javno prezentiraju pisane dokaze da su u privatnom, a ne u državnom/općinskom vlasništvu? Pozivamo ih da javno prezentiraju pisane dokaze da nikada od svog osnivanja nisu primili bilo kakva javna sredstva s bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, od bilo koje javne kompanije, javnog fonda ili ustanove? Pozivamo ih da dokažu da država/općina, kao njihov vlasnik, ne bi u slučaju prijetnje stečajem ili drugih poslovnih problema intervenisala s ciljem očuvanja svog kapitala? Pozivamo ih da dokažu da članovi njihovog upravnog odbora nisu u većini predstavnici vlasnika/općine i drugih nivoa vlasti (npr. ministarstva zdravstva kantona i sl.)? Pozivamo ih da pokažu ko je direktor Reumala? Jer se u cijelom ovom procesu pojavljuje samo jedan čovjek, izvršni direktor, koji je potpisnik i demantija. Da li direktor Reumala podržava sve što se dogodilo i događa?", poručili su iz Agencije.
Agencija također poziva nadležne pravosudne institucije da istraže da li je bilo nekih trgovina utjecajem i sličnih nezakonitih usluga u cijelom ovom procesu.
"I neka počnu od Agencije za javne nabavke i njenog direktora. A onda redom, preko svih ovih institucija koje se pominju u demantiju sve do samog Reumala. Na kraju svega, ostaje otvoreno i neodgovoreno ključno pitanje, koje se pokušava na sve načine zamagliti: Zašto Reumal ne primjenuje Zakon o javnim nabavkama?", poručili su iz Agencije.
Xiaomi 17T dolazi uz Leica Live Moment u dva nova modela s telefoto objektivima i sjajnim poklonima
Zmajevi doputovali u St. Louis, prekookeanski let je bio drugi najpraćeniji na Flightradaru
New York Times najavljuje invaziju navijača BiH na Svjetsko prvenstvo: "Nad utakmicama BiH nebo ima da gori"
