Draghi je u julu rekao da će učiniti sve što treba da spasi euro.
Očekuje se da će ECB pomoći da se smanje troškovi pozajmljivanja za članice eurozone opterećene dugovima kupovinom njihovih obveznica, ipak ovoj ideji žestoko se protivi njemačka Bundesbanka.
Predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann zabrinut je da bi zemlje članice mogle postati vezane za pomoć centralne banke i da ne bi u dovoljnoj mjeri provele reformu svojih privreda.
Očekuje se da će većina od 23 članice savjeta ECB podržati plan.
I Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) izrazila je svoju podršku planu kupovine obveznica upozoravajući da kriza evrozone predstavlja najveći rizik i opasnost za globalnu privredu.
Ona poziva na veću angažovanost centralnih banaka da bi se spriječio raspad eurozone.
"Treba suzbiti strahove od raspada, a to se može postići tako što će ECB preuzeti intervenciju na tržištu obveznica“, navodi se u saopćenju OECD-a.
Nekoliko pitanja ostaju neriješena, na primjer da li će ECB limitirati sumu koju je spremna da potroši ili će kupovina obveznica biti neograničena?
Da li će intervencija ECB biti uslovljena time da članice evrozone prvo zatraži finansijsku pomoć od postojećih fondova i koje tipove obveznica će ECB kupiti?
Ako se ne daju odgovori na ova pitanja, tržišta bi mogla biti razočarana, upozoravaju analitičari.
Draghi se nada da će intervencija ECB na tržištu obveznica pomoći da se smanje troškovi pozajmljivanja zemljama ogrezlim u dugovima kao što su Španija i Italija i umanje šanse da te zemlje zatraže punu finansijsku pomoć što bi dovelo eurozonu do bankrota i do kolapsa eura.
Španija, koja je već zatražila 100 milijardi eura da pomogne zaduženim bankama, sada plaća prinose od 6,42 posto na svoje obveznice sa rokom prispjeća od 10 godina, dok su prinosi u Italiji na obveznice sa istim rokom prispjeća 5,51 posto, što je ispod kritičnih sedam posto, koje mogu da budu granica kada zemlja traži finansijsku pomoć.
Prošle nedjelje, Draghi je za njemački nedjeljnik Zeit izjavio da je spreman da sprovede vanredne mjere da bi spasao euro.
Tržišta imaju povjerenje samo u ECB, a objelodanivši svoje namjere, Mario Draghi je "spasio ljeto" - kamatne stope su popustile za španski, a naročito za italijanski dug.
U svakom slučaju, Draghi bi danas trebalo da definitivno obrazloži svoj plan za intervenciju.
Neki vjeruju da će on možda sačekati još nedjelju dana, jer se 12. septembra očekuje odluka njemačkog Ustavnog suda da li je zajednički Fond za spasavanje 17 država – Evropski mehanizam za stabilnost – u skladu sa njemačkim ustavom.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
