Bogatstvo Islanda, piše Times u srijedu, nije bilo zasnovano na vrijednom radu, inicijativi i ulovu bakalara, nego na ogromnim stranim investicijama u njegove banke i agresivnom preuzimanju evropskih, posebno britanskih kompanija.
Početkom ove godine obaveze tri najveće islandske banke prema stranim ulagačima premašile su stotinu milijardi dolara, dok je bruto nacionalni proizvod zemlje iznosio svega 14 milijardi dolara.
Iz islandske krize mogla bi, dodaje Times, da profitira Rusija, koja je toj zemlji ponudila slamku spasa u vidu kredita od četiri milijarde dolara. Moskva, navodi list, ima i para i motiva, a islandski političari nemaju izbora.
Za Kremlj ne bi bilo većeg zadovoljstva od širenja utjecaja na sjeverni Atlantik. Ako ne budemo oprezni, Island će označiti početak nove runde spajanja i preuzimanja, ali ne kompanija nego cijelih zemalja, piše Times.
