Zapadni Balkan plaća cijenu za neprijavljen rad, u BiH neprijavljeno 30 posto radnika

Zapadni Balkan plaća cijenu za neprijavljen rad, u BiH neprijavljeno 30 posto radnika
19
A. P.
15.10.2019. u 15:04
30
komentara
19

dijeljenja
Zapadni Balkan plaća cijenu za neprijavljen rad, u BiH neprijavljeno 30 posto radnika Ilustracija: Shutterstock
Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja, odnosno poštivanja zakona o radu.
Kao takav ima važnu ulogu u svim ekonomijama Zapadnog Balkana, jer široko rasprostranjen neformalni rad lišava vlasti potencijalnih poreskih prihoda, dovodi do nepoštene konkurencije, te često utiče na prava radnika i pristojne uslove rada.

Prema grubim procjenama ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija Zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura, što su značajna sredstva koja su se mogla iskoristiti za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte, rekla je Maja Handziska Trendafilova, šefica programskog odjela Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), na otvaranju regionalne radionice o neprijavljenom radu u regionu danas u Sarajevu.

Udio neformalnog zapošljavanja u šest ekonomija Zapadnog Balkana:

Albanija 29,4%
Bosna i Hercegovina 30%
Kosovo 23%
Crna Gora 33%
Sjeverna Makedonija 18,5%
Srbija 19,5%
Procjena ukupnog broja neprijavljenih radnika na Zapadnom Balkanu: 1.400.000 ljudi

Foto: RCC/Armin Durgut Foto: RCC/Armin Durgut


"Osim toga, u anketama o radnoj snazi procjenjuje se da između 20 i 30 posto zaposlenih osoba radi neprijavljeno, dok prema istraživanju preduzeća koje provodi Svjetska banka skoro se polovina, odnosno 49,2 posto preduzeća u regionu takmiči sa firmama koje rade na crno. S obzirom da cijeli region pati od skoro identičnog problema neformalnog rada, najbolji odgovor leži u strukturiranom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama, već i na poticajima za prelazak na formalno zapošljavanje, između ostalog i kroz informisanje o njegovim koristima", dodala je Handziska Trendafilova.

Radionicu, na kojoj su se okupili donosioci politika sa Zapadnog Balkana, socijalni partneri, stručnjaci iz regiona i šire, organizovao je projekat Vijeća za regionalnu saradnju "Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja" (ESAP). Učesnici su razgovarali o glavnim izazovima i inicijativama politika u svrhu rješavanja pitanja neprijavljenog rada, pri čemu su posebnu pažnju posvetili razmatranju novih inicijativa za jačanje regionalne saradnje i njenih koristi.

S obzirom da neformalna ekonomija i neprijavljeni rad na Zapadnom Balkanu predstavljaju prepreku sveobuhvatnom ekonomskom prosperiteta, u okviru Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, nedavno su sačinjeni dijagnostički izvještaji za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana u kojima su sagledani pokretači neprijavljenog rada, institucionalni okviri i postojeći pristupi u okviru politika. Nadovezujući se na postojeće napore na smanjivanju neformalne ekonomije, a posebno neprijavljenog rada, u izvještajima se iznose i prijedlozi u obliku preporuka za izgradnju holističkog, strateškog pristupa rješavanju pitanja neformalne ekonomije.

Vijeće za regionalnu saradnju i Međunarodna organizacija rada (ILO) će u naredne tri godine zajedno raditi na provođenju druge faze projekta Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, koju finansira Evropska unija, a u okviru koje će se nadovezati na prethodni rad, te zajedno sa partnerima i akterima iz regiona raditi na primjeni holističkog strateškog pristupa rješavanju pitanja neprijavljenog rada, pri čemu će se raditi i na uspostavljanju dinamične regionalne zajednice državnih službenika i partnera koji će promovisati razmjenu dobrih praksi i uzajamno učenje partnerskih institucija u regionu, saopćeno je iz RCC-a.
Prijavi grešku


Komentari (30)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...