Tokio se odlučio na mjeru koja je mnogim Japancima radikalna

Primjena četverodnevne radne sedmice bi trebala početi u aprilu sljedeće godine, a najavljena je još jedna mjera kojom će se roditeljima djece od prvog do trećeg razreda osnovne škole omogućiti da dobiju nešto nižu platu, ali da mogu ranije otići s posla.

"Preispitat ćemo modele rada, osiguravajući da niko ne mora odustati od svoje karijere zbog životnih događaja kao što su porođaj ili briga o djeci. Sada je vrijeme da Tokio preuzme inicijativu - zaštiti te poboljša živote i ekonomiju naših ljudi u ovim izazovnim vremenima za naciju", izjavila je prekjučer guvernerka Tokija Yuriko Koike.

Stopa fertiliteta u Japanu je godinama sve niža, a u junu je dostigla rekordno nizak nivo, uprkos naporima nadležnih da podstaknu mlade na brak i zasnivanje porodice. Prošle godine je rođeno 727.277 djece, a stopa fertiliteta (broj djece po jednoj ženi) je smanjena na 1,2. Da bi Japan ostao demografski stabilan, potrebna mu je stopa fertiliteta od 2,1.

Japanska vlada se zalagala za politiku "sada ili nikada" kako bi pozitivno utjecala na demografsku krizu, a ta politika je podrazumijevala i roditeljsko odsustvo za očeve. Nadalje, lokalne vlasti su uvele niz mjera za fleksibilizaciju radnih uslova.

Mnogi sociolozi smatraju da je sve manji natalitet posljedica neumoljive radne kulture i rastućih troškova života. Mučno dugi radni sati znače veliki rizik po zdravlje, a u ekstremnim slučajevima to može dovesti do "karoshija" - izraza kojim se označava smrt zbog prekomjernog rada.

Kao i u drugim državama, žene su često pod pritiskom da biraju između karijere ili porodice, ali japanska kultura rada čini trudnoću i odgoj djece zastrašujuće teškim. Naime, prema podacima Svjetske banke, učešće žena u radnoj snazi je 55 posto dok je učešće muškaraca 72 posto. Ova rodna razlika u učešću u radnoj snazi je najveća u odnosu na druge bogate države.