Ikeina menadžerica je "hladnim" e-mailovima ostvarila svoj karijerni cilj: Možda su mislili da sam luda

Tu je počela raditi nedugo nakon što je završila fakultet u Velikoj Britaniji, odakle joj je porijeklo. Prvo je radila na obračunu plata. Taj posao joj nije bio pretjerano zanimljiv, ali je voljela Ikein pristup švedskom dizajnu. Naime, prema njenim riječima, moglo bi se reći da ju je pri prvom pozivu na posao više zaveo brend nego sam posao.

Nije bila strastvena prema Ikei samo zato što je brend, već zbog toga što je željela raditi za globalnu kompaniju koja će joj omogućiti da ode u inostranstvo.

Potenza je prvi sedam godina u Ikei provela putujući po Velikoj Britaniji kako bi pomogla u otvaranju novih trgovina i razvoju njihovih radnika. Tada je naučila kako da svom nadređenom jasno kaže da želi raditi u inostranstvu.

"Izrazite interes naglas i ne zadržavajte tu informaciju za sebe. Kao pojedinac imate odgovornost da svojoj kompaniji kažete: 'Ovo je strast koju imam'", sugerirala je.

O tome je razgovarala sa svojim šefovima, a sve kako bi dobila informaciju više i savjet. Ispostavilo se da joj je nekoliko "hladnih" e-milova, koje je poslala, omogućilo da ode u inostranstvo. Riječ je o e-mailovima koje je poslala nadređenima i Ikeinim odjelima za ljudske resurse u različitim državama, pitajući da li imaju slobodno radno mjesto.

"Apsolutno nevjerovatno je bilo to što su svi odgovorili s dozom radoznalosti, rekavši: 'Hej Neena, hvala ti što si se javila. Voljeli bismo razgovarati s tobom i saznati više o tome. Čime se baviš? Čemu težiš i zašto bi željela doći i raditi ovdje", prisjetila se Potenza.

Kada sagleda prošlost, smatra da je u svojim 20-im godinama bila "prekrasno naivna", šaljući e-mailove ljudima koje nije poznavala.

"U nekim aspektima su možda mislili da sam pomalo luda. No, mislim da ih je podstakla moja hrabrost", dodaje u razgovoru za CNBC.

Dobila je poziv na intervju za tri različite pozicije u Skandinaviji, a izabrala je poziciju u Danskoj. Sjeća se da je proces na početku bio malo zastrašujući jer nije znala kakav će biti odgovor njenog nadređenog, a kamoli bilo koga drugog u kompaniji. Ipak, šef ju je ohrabrivao da nastavi težiti cilju i produbi razumijevanje onog što želi njime postići.

Nakon Danske, otišla je u SAD, zatim u Švedsku, da bi se vratila u SAD.