Da nije više basnoslovan ni novac za "vruće" podatke pokazuje posljednji slučaj uhvaćenog špijuna Marcusa Reichela, koji je odavao njemačke tajne CIA-e i Rusima.
On je osuđen na osam godina zatvora zbog špijuniranja - predao je Amerikancima više od 200 dokumenata u periodu od četiri godine za šta su mu platili skromnih 80.000 eura, s obzirom na značaj podataka.
Naime, u dokumentima su bili popisi pravih i lažnih imena, te adresa njemačkih agenata u inostranstvu.
Reichel je optužen i za izdaju jer je predao tri dokumenta ruskoj tajnoj službi.
On je bio zaposlen u njemačkoj obavještajnoj službi BND od 2007. godine, pa je imao pristup tajnim dokumentima.
U periodu 2008-2014. godine primio je između deset i 20.000 eura godišnje za informacije koje je otkrivao na tajnim sastancima u Austriji.
Stručnjaci navode da je to smiješno mala suma za značajne podatke i visoki rizik, pogotovo ako se poredi sa činjenicom da svaki prosječan ili čak rezervni fudbaler ima veća primanja, i to mjesečna!?
Tri ruska agenta koja su prošle godine optužena za špijunažu u SAD nisu se skrivala iza lažnog identiteta i nisu krali vojne tajne.
Dokazi čak pokazuju da im je išla na živce činjenica što nemaju zadatak koji bi više podsjećao na one iz filmova o Jamesu Bondu.
Oni su "kopali" po bankarskim podacima i istraživali izvore alternativne energije, ali američke vlasti tvrde da je taj slučaj dokaz da Rusi "unapređenim tehnikama" špijuniraju u SAD i više od 20 godina nakon završetka "hladnog rata".
Mnogo uzbudljivije u špijunskom svijetu bilo je sredinom prošlog vijeka.
SAD su svojevremeno objavile priču o sovjetskim špijunima koji su bili ubačeni u Ameriku sa lažnim identitetima. Oni su govorili engleski jezik kao da im je maternji.
Još šokantniji bili su podaci o metodologiji rada ruskih špijuna u SAD u to doba.
Wall Street Journal je naveo da su ruski agenti, prema planu Kremlja, bili spremni da regrutuju i vlastitu djecu koja su rođena u SAD.
Tako je uhapšeno desetak špijuna koji su imali sedmoro djece u dobi od jedne do 20 godina.
S obzirom na to da su rođena na teritoriji SAD, bila su manje izložena provjeri vladinih službi, pa su bili idealan "materijal" za regrutovanje i obuku.
"Bila su to dobra vremena, a danas se sve svodi na hakovanje i prisluškivanje", požalio se jedan iskusni agent pred penziju.