Inicijalna ideja zakona o malim poduzećima bila je staviti mala i srednja poduzeća u središte pozornosti i skrenuti fokus politike stvaranja radnih mjesta s velikih kompanija na male te pažnju nacionalnih vlada na potencijal rasta i inovacija malih i srednjih poduzeća.
Mala i srednja poduzeća stvaraju oko 70 posto radnih mjesta i BDP-a u Evropi, a njihova fleksibilnost je najveći pokretač budućih inovacija i otvaranja novih radnih mjesta. Isto tako, mala i srednja poduzeća stvaraju 80 posto novih radnih mjesta u Evropi što znači da će poduzetnici u malim i srednjim poduzećima odigrati ključnu ulogu kako se Evropa bude oporavljala od ekonomske i financijske krize. Znači, sve što koči poslovanje koči i rast.
Međutim, širom zemalja EU-a postoje velike razlike u brzini i cijeni kojom se dobivaju dokumenti za otvaranje tvrtke.
Za otvaranje umjetničke galerije u Londonu ove je godine Gini Cross trebalo tjedan dana i 82 eura. U Bugarskoj, Francuskoj i Irskoj, registriranje nove firme košta manje od 100 eura i traje manje od tjedna. Međutim, u Poljskoj i Španjolskoj, poduzetnici i dalje moraju čekati mjesec dana da se odobre njihovi osnovni dokumenti. U Italiji, Luksemburgu, Grčkoj i Nizozemskoj proces je brži ali skuplji - više od 1.000 eura.
Prije nekoliko godina, čelnici zemalja članica EU-a postavili su 2007. kao krajnji rok da njihove zemlje utemelje "on-stop-shop" za pokretanje kompanija, idealno u roku od tjedan dana. Danas je jasno da mnoge zemlje kasne za rokovima.
Prošloga tjedna Eurochambres, udruga koja predstavlja gospodarske komore širom Evrope, objavila je istraživanje o poslovanju u 18 evropskih zemalja. Ono pokazuje različite već poznate prepreke, kao što su regulatorni teret, poteškoće u dobivanju sredstava i nefleksibilno tržište rada.
Neki važni koraci ipak su već napravljeni na paneuropskoj razini i lokalnoj razini. Između ostaloga, prošloga mjeseca je Evropski parlament usvojio novu direktivu o kašnjenju u plaćanju, koju još mora odobriti Vijeće EU-a.
Neka istraživanja pokazuju da većina Evropljana preferira poslove s manjim rizikom, poput vladinih institucija i velikih korporacija. U Americi je upravo suprotno. Isto tako, u EU-u, samo jedna od pet vodećih inovativnih kompanija stvorena je nakon 1975. U SAD-u više od polovice su mlade i fokusirane su na brzorastuće sektore poput zdravstva i informacijske tehnologije.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
