Peking i Brisel načelno složni, ali EU se boji "remetilačkog" kineskog faktora na Balkanu

Iako su mnoge vlade u zemljama centralne i istočne Evrope sretne da prihvate kineske investicije, postoje tri glavna problema. Prvi je strah od prezaduženosti po osnovu prekoračenja kredita, drugo je strah da obećane investicije neće biti implementirane te politička previranja, piše Spiegel.

Kada se spominje nesklad između obećane i stvarne investicije, ovaj problem je posebno vidljiv na primjeru BiH kojoj je mnogo manje kineskog novca ustupljeno kao zajam nego što je to bilo najavljivano. Također, slična je situacija i u Sjevernoj Makedoniji u kojoj je također mnogo obećanja ostalo neispunjeno.

Predstavnici EU i Narodne Republike Kine uspjeli su postići dogovor na samitu održanom u utorak. Tačnije, predstavnici Kine pristali su napraviti određene ustupke tako što su se složili oko otvaranja kineskog tržišta i omogućavanja poštene konkurencije.

Međutim, iz prijestolnice EU smatraju kako bi Kina mogla biti remetilački faktor u cijeloj priči ako uspije uploviti na tržište EU. U proteklom periodu već je bilo špekulacija o tome kako će zvanični Peking utjecati na same sastanke privrednika uzmemo li u obzir neodobravanja iz EU, a govori se kako Kina svojim investicionim poduhvatima nastoji maksimalno proširiti svoj politički utjecaj.

Kina ne želi da se vode bilo kakvi pregovori bez nje, uglavnom zato što su države istočne Evrope važne za njen gigantski infrastrukturni projekt "Novi put svile" koji direktno predstavlja ulaz Kine u Evropu. Naročito bi regija Balkana mogla da postane važan transportni put do centralne Evrope. Podaci Američkog instituta za preduzetništvo (AEI) pokazuju da je Kina uložila na milijarde dolara u istočnu Evropu između 2007. i 2018. godine, bilo putem zajmova ili direktnih ugovora o izgradnji.

Prema trenutno dostupnim podacima, Kina je do sada u Balkan uložila oko 29 milijardi dolara. Spominje se kako je Kina među 16 zemalja u koje je ulagala najviše novca uložila u Srbiju (23 projekta ukupne vrijednosti veće od deset milijardi dolara). Kina je u Srbiju uglavnom ulagala u industriju čelika i namjensku industriju, kao i u projekte smart infrastrukture. Slijedi Mađarska sa skoro četiri milijarde dolara i Poljska s oko tri milijarde dolara, a nakon toga dolaze manje investicije.