Pawel Rychlinski: Digitalne tehnologije su sve više u službi građana BiH

Da li ste prvi put u posjeti BiH i Sarajevu? Kakvo je vaše viđenje digitalne transformacije u BiH?

Ne, ali sjajan je osjećaj vratiti se u ovaj grad i ponovo iskusiti njegove čari, posebno nakon duge pauze izazvane pandemijom. Svaki put kad sam ovdje, vidim da se čine koraci u smjeru napretka digitalizacije, vidim ljude koji koriste mobilne novčanike ili plaćaju taksi usluge karticama, i to je jako dobro, ali moram reći – onda kada budete u mogućnosti, na primjer, kupiti fildžan u bilo kojoj zanatskoj radnji na Baščaršiji i platiti ga svojom karticom, tada ćemo znati da je došlo do suštinske promjene u svijesti građana i da se tržište istinski okrenulo digitalizaciji.

Naše istraživanje tržišta, MasterIndex, pokazuje da u 9 od 10 novčanika postoji debitna kartica i da se petina platnih kartica koristi svakodnevno. To su obećavajući pokazatelji, ali gotovina je i dalje dominantan način plaćanja prvenstveno za iznose manje do 60 KM.

Također, građani u BiH nisu u mogućnosti plaćati karticama gdje god požele. U BiH postoji oko 9300 POS terminala na milion stanovnika u odnosu na oko 31 hiljadu u Evropi i to je značajan jaz koji treba premostiti. Napori da se poboljša dostupnost kartičnih plaćanja moraju biti dugoročno orijentisani, zasnovani na partnerstvima i usmjereni na edukaciju kako bi promjene bile održive. Ono što će biti od velike pomoći je generalno otvoreni stav koji građani imaju prema tehnologijama što pokazuju podaci kakvi su na primjer oni od 114% u penetraciji mobilnih uređaja ili 71% u penetraciji interneta - to su pokazatelji da ljudi prihvataju inovacije koje na praktičan način nadopunjuju njihov životni stil, a da same tehnologije mogu biti sredstvo za dostizanje daljnje digitalne i finansijske uključenosti na tržištu. Siguran sam da su svi sudionici na tržištu saglasni u ovoj ocjeni i radujem se digitalnom napretku koji ćemo neminovno ostvariti.

Koja je uloga malih i srednjih preduzeća u današnjoj ekonomiji i koliko je ovaj sektor oslabljen krizom uzrokovanom Covidom?

Mala i srednja preduzeća su temelj svake ekonomije. Čine približno 90% preduzeća širom svijeta - u BiH, čak i više jer lokalne institucije procjenjuju da mala i srednja preduzeća učestvuju sa 99 % u ukupnom broju preduzeća, a očekuje se da će učestvovati sa 600 miliona radnih mjesta u globalnoj ekonomiji do 2030. Dakle, u praksi, vaš lokalni trgovac mješovitom robom ili pekar je više od vašeg snabdjevača - oni su zapravo pokretači lokalne ekonomije, obezbjeđujući zaposlenja u susjedstvu i plaćajući poreze koji se reinvestiraju u lokalnu zajednicu.

Sektor malih i srednjih preduzeća bio je u velikoj mjeri pogođen ograničenjima do kojih je dovela pandemija na globalnoj razini i to je nešto što vidimo iz prve ruke, iako nema službenih podataka jer je pandemija još uvijek u toku. Mnogi trgovci su se praktično preko noći suočili sa potrebom da svoje poslovanje iz lokalne trgovine proizvoda pretvore u online poslovanje sa efikasnim sistemima praćenja zaliha, logistike, dostave, marketinga i online plaćanja. Takva transformacija je bila izazov za preduzeća koja možda nikada nisu razmišljala o kretanju u digitalnom smjeru, ali ovaj darvinistički "opstanak najsposobnijih", biznisima je pružio otpornost, iskustvo i uvide koji su neprocjenjivi za njihov budući rast. Najočiglednija promjena bila je u pogledu pokretanja elektronskog poslovanja - iako nemamo službene podatke o tome koliko je novih web trgovina otvoreno u BiH u posljednjih godinu dana, vjerovatno je da je tržište slijedilo šire trendove, poput susjedne Srbije, u kojoj se samo tokom 2020. udvostručio broj online trgovaca. Ovdje ne govorim o "neformalnim trgovcima" koji koriste društvene mreže za prodaju svoje robe, što je praksa koja cvjeta na Balkanu i koja ima dosta posljedica, ne samo u smislu utaje poreza, već i kad je u pitanju odsustvo prava potrošača i loše korisničko iskustvo. Govorim o pravim e-trgovinama s prihvatanjem kartica koje lokalne trgovce čine globalno dostupnima. Oni trgovci koji se odluče za digitalnu tehnologiju, baš kao i njihovi korisnici, stvaraju nove modele prodaje za sebe, povećavajući svoju konkurentnost i postavljajući temelje za uspješnu nadogradnju i unaprjeđenje svog poslovanja u budućnosti.

Naravno, podrška je važna, posebno kada ste mala ili mlada kompanija, zbog čega blisko sarađujemo s našim partnerima u bankama na stvaranju proizvoda i rješenja prilagođenim i dostupnim malim i srednjim poduzećima. Od komercijalnih kartica do rješenja za fizičko i online prihvatanje bezgotovinskih plaćanja, od programa usmjeravanja i podrške za pokretanje elektronskog poslovanja, do garancija da su elektronske transakcije sigurne, a tokovi novca brzi i neometani - Mastercard podržava male poduzetnike na lokalnom nivou na svakom koraku, i to će ostati naš fokus.

Koliko mislite da su važni inkluzija i uključivanje javnog sektora u intenzivniju digitalnu transformaciju i šta Mastercard radi na ovom polju?

Način na koji mi to vidimo je da nema ekonomskog rasta i napretka bez partnerstava koja okupljaju potrošače, preduzeća i institucije u inkluzivnu zajednicu. To je princip koji primjenjujemo na globalno poslovanje i cilj za svako lokalno tržište. Daću vam jedan primjer - 2020. godine postigli smo cilj da 500 miliona ljudi uvedemo u formalnu ekonomiju i u tome smo uspjeli kroz stotine partnerskih programa sa vladama i preduzećima širom svijeta. Postavili smo novi cilj - doseći milijardu finansijski uključenih ljudi, među kojima je 50 miliona poslovnih subjekata, do 2025. Je li to ambiciozan cilj? Naravno, ali nadasve to je izvedivo i potrebno za prosperitet i održivost globalne ekonomije čiji smo dio svi mi.

Naši partnerski programi usredotočeni su na praktičnu primjenu tehnologija u javnom i privatnom sektoru kako bi svakodnevne operacije bile sigurnije, efikasnije i besprijekorne, pružajući korisnicima dugoročnu vrijednost. Takav projekt bila je implementacija online plaćanja sa Elektroprivredom BiH koju smo radili prošle godine, podržavajući ovo komunalno preduzeće na putu digitalne transformacije. Takav bi projekt bila inicijativa Cashless Poland („Bezgotovinska Poljska“), dugogodišnje javno-privatno partnerstvo koje ujedinjuje državu, banke i kartične kompanije oko zajedničkog cilja a to je širenje mreže bezgotovinskih plaćanja u zemlji i modernizacije tržišta pružanjem malim i srednjim poduzećima besplatnog POS terminala i ukidanja bankovnih troškova na godinu dana. Taj se projekt replicira u cijeloj CIE zbog svog potencijala i efikasnosti i nadamo se da će se uskoro implementirati i na Balkanu.

Da bi digitalna transformacija bila ispravno izvedena, potrebno je spojiti doseg i prilagođenu regulatornu podršku koju javni sektor može pružiti sa međunarodnim znanjem i iskustvom koje donosi privatni sektor. Kao tehnološka kompanija, u jednačinu unosimo i najnovije inovacije, one koje su usklađene sa stvarnim potrebama savremenih potrošača, a to činimo u skladu s lokalnim uvidima jer vjerujemo da se samo kroz tako prilagođen pristup može postići zdrava i održiva inkluzija.

Koliko je važno učiniti finansijske tokove transparentnijim i da li elektronsko i digitalno plaćanje pomažu u ovom procesu?

Kada su transparentni, finansijski tokovi se mogu pratiti i to svima daje vrijednost. Obično se fokusiramo na vrijednost za državu, što znači manji rizik od sive ekonomije i manje budžetskih gubitaka, ali to je vrijednost za sve jer što je veći budžet, veća su ulaganja u zdravstvo, puteve, škole i obrazovanje, i veća je vjerovatnoća je da će plate i penzije u javnom sektoru moći rasti. Poduzeća s transparentnim procesima ispunjavaju uvjete za kredite ako su im potrebni za proširenje poslovanja, a što imaju veći udio elektronskih plaćanja, manji su operativni rizici i napori koji se ulažu ka njima svakodnevno - to je na primjer zašto sistemi javnog prevoza i komunalna preduzeća sve više prelaze na elektronska plaćanja, što vidimo i ovdje u BiH.

Platne kartice i digitalne tehnologije praktično su sinonim za transparentnost, jednostavno zato što svako plaćanje karticom uključuje nekoliko učesnika i potrebno bilježenje, tako da nema apsolutno nikakvog rizika od skrivanja bilo koje kartične transakcije. Tehnička komponenta takvih plaćanja čini ih univerzalno primjenjivima i lakim za rukovanje, a uz robusnu sigurnosnu mrežu za obradu, daju mir svim sudionicima na tržištu, pa je logično da su oni najbolji izbor za povećanje transparentnosti finansijskih tokova. Naravno, potrošač uvijek treba imati slobodu izbora u pogledu načina plaćanja koji će koristiti, pa se ponekad može dogoditi da koristi gotovinu, ponekad kartice, ali digitalne tendencije sve više pokreću potrošače u smjeru plaćanja u stvarnom vremenu, mobilnih novčanika, peer2peer transfera i u nekom trenutku kriptovaluta.

Također, trebamo imati na umu da će otvoreno bankarstvo, kao učinkovita direktiva za EU, s vremenom postati primjenjivo na tržište BiH, pa bi lokalni ekosistem trebao postepeno početi razmišljati o plaćanju izvan okvira kartica. To je ono što mi u Mastercardu nazivamo multi-rail plaćanjima i za šta smo izgradili kapacitete kroz akvizicije velikih FinTech igrača, kao što su Nets, Vocalink, Transfast i Transactis. Sada imamo jedinstvenu i moćnu ponudu za podršku poslovnim, državnim i potrošačkim potrebama plaćanja kroz različite načine platnog prometa, a pritom ostajemo ispred promjenjivog okruženja i pružamo bitne izbore svim našim partnerima i korisnicima.