"Nudimo revolucionarne stambene kredite za mlade ljude"

Prognoze za 2011. su različite, a uglavnom se kalkuliše sa blagim oporavkom kroz ekonomski rast od 2-3 posto, predvođen investicijama i rastom zaposlenosti. Našoj ekonomiji, na ovom stepenu razvoja to nije dovoljan pomak da bi se osjetile znatne promjene, tako da bankarski sektor neće poslovati u nekom znatno boljem okruženju.

Međutim, mi smo i u prošloj kriznoj godini, intenzivnom kreditnom aktivnošću i vrlo dinamičnim nastupom na tržištu uspjeli razvijati poslovanje, pa tako kanimo i nastaviti. I dalje ćemo biti banka koja aktivno djeluje umjesto da čeka u nekom defanzivnom stanju, postavili smo ambiciozne ciljeve i možemo ih ostvariti.

U 2009. godini banke su se suočavale sa znatnim smanjenjem kreditne aktivnosti. Kakav je trend bio u prošloj godini kada je u pitanju Vaša banka?

Mi sigurno ne spadamo u banke koje su manje kreditirale. Naprotiv, bili smo među kreditno najaktivnijim u bankarskom sektoru, a to potvrđuju podaci o rastu kredita i iznosu plasmana koje sam već spomenuo.

Hoće li Sparkasse Bank dd ove godine pojačavati svoje kreditne aktivnosti s ciljem osvajanja većeg tržišnog udjela?

Sparkasse Bank samo nastavlja istim tempom, i ako smo u prošloj kriznoj godini uspjeli povećati tržišni udio u dijelu kredita, ove godine ne očekujemo od sebe ništa manje. Moram napomenuti, da je najveći dio rasta kredita ostvaren u segmentu stanovništva, dok situacija u kreditiranju preduzeća nije optimalna. Ovaj sektor je najbitniji za generisanje privrednog razvoja, a upravo on je pretrpio najjače posljedice krize realne ekonomije. Definitivno ćemo se jače aktivirati i u poslovanju sa ovom grupom klijenata, koliko god nam to ekonomska situacija bude dozvoljavala.

Zašto bi se klijenti koji žele podići kredit trebali opredijeliti baš za Sparkasse Bank? Šta im to Vaša banka nudi više u odnosu na konkurenciju?

Mi imamo prostor za rast u dijelu kredita kao i prostor da ponudimo povoljnije proizvode i snažno ga koristimo. Dodatno se trudimo, da uvijek pokrenemo promjene i budemo prvi, pa smo tako upravo počeli snažnu promociju stambenog kredita sa ostatkom vrijednosti.

Ovaj proizvod je po mnogo čemu revolucionaran za naše tržište, nikada nije postojao u BiH, a ima za cilj, da pomogne i olakša mladim ljudima, prije svega parovima da riješe stambeno pitanje. Nudit ćemo ga po vrlo povoljnoj kamati već od 6,6 posto i rokom otplate do 30 godina u dvomjesečnoj akciji do kraja aprila.

Poseban je po tome, što otvara mogućnost kupovine stambenog prostora mladima, koji to do sada, po relativno standardnim uslovima stambenog kreditiranja nisu mogli ili sa svojom plaćom nisu mogli podići dovoljan iznos kredita odnosno podnijeti visinu mjesečne rate za stan koji žele.

Kredit je praktično podijeljen u dva dijela, glavni dug i ostatak vrijednosti, koji može biti do 30 posto cijelog iznosa. Prednost je u tome, što korisnik kredita u prvih n,aprimjer 25 godina (zavisno koji period odabere), otplaćuje samo glavni dio kredita i kamatu na ostatak vrijednosti, tako da ima nižu ratu, a dobija cijeli iznos odmah na raspolaganje. Ostatak vrijednosti klijent može vratiti odjednom kada isplati glavni dio kredita, a može dogovoriti sa bankom da i ovaj dio nastavi plaćati u ratama.

Mislimo da je ovaj kredit optimalno rješenje za parove na početku poslovnog života - kao sudužnici mogu spojiti svoje plaće i povećati kreditnu sposobnost, tako da ne moraju imati žirante. Istovremeno, mogu očekivati, da će razvojem svojih karijera sa vremenom, finansijski ojačati i moći otplatiti ostatak vrijednosti iz ušteđevine.

Kolika je stopa otplaćivanja kredita u Sparkasse Bank, da li se suočavate sa nevraćanjem kredita i na koji to način rješavate?

Sparkasse Bank ima jedan udio problematičnih kredita i, kao što je to slučaj u cijelom sektoru, jedan značajan, negativan efekat na dobit zbog troškova koji su vezani za ove kredite. Međutim, mi smo u zadnje dvije godine intenzivno radili i na održavanju zdravlja kreditnog portfelja i uspjeli smo smanjiti i troškove rezervisanja u odnosu na 2009. Reprogrami kredita klijentima koji zapadnu u probleme sa otplatom su instrument koji smo uvijek koristili, ali sada za tim, naravno postoji pojačana potreba. Ono što je uvijek naš pristup, jeste da razgovaramo i nađemo rješenje zajedno sa klijentom na vrijeme. Bilo da je to reprogram u smislu produženja roka otplate, odobrenje grejs perioda ili neki drugi model restrukture, mi se u svakom slučaju postavljamo kao partner.

Ako ćemo govoriti o bankarskom sektoru u cjelini, podaci po pitanju naplate kredita nisu nimalo ohrabrujući - udio kredita koji se neredovno otplaćuju je rastao sa 3 posto u 2007. na više od 9 posto u 2010, a to je u najvećoj mjeri doprinijelo tome, da je sektor je imao negativan finansijski rezultat od preko 120 miliona KM u 2010.

U našoj zemlji svakodnevno možemo čuti vijesti o žirantima koji vraćaju tuđe kredite i taj je problem, čini se, izraženiji više nego ikada. Na koji je način moguće smanjiti broj takvih slučajeva?

Mislim da banke mogu djelovati u edukativnom smjeru i upoznavati svoje klijente sa svim posljedicama preuzimanja kreditne obaveze prije nego je potpiše. Na kraju, svaka banka ima obavezu da provjeri stepen zaduženja klijenta kako on ne bi zapao u prezaduženost što se, uvjeren sam, i radi u svim bankama. Mi konkretno pokušavamo učiniti sve u smislu dogovora sa glavnim dužnikom, kako uopće ne bi došlo do naplate od žiranta.

Medjutim, ovim se prostor banaka da utječu u principu i završava.

Ovdje nije problem, da ljudi koji su preuzimali obavezu jemstva nisu bili upoznati sa mogućim posljedicama, jer institucija žiranta postoji na našim prostorima već dugo. Problem je to, da ljudi jednostavno nisu računali sa tim, da će glavni dužnik zaista prestati izmirivati obaveze po kreditu. Realnost je to, da korisnici kredita, usljed krize, nažalost ostaju bez posla ili imaju niža primanja i zbog toga zapadaju u probleme sa otplatom, ali to nije nešto na što banke mogu utjecati.

Ovo je ekonomska strana priče, a druga strana, i to treba razgraničiti, su prevare, koje su se dešavale u kontekstu žiranata. Prevare, u koje su nekada uključeni i sami uposlenici banaka su također realnost, njihove počinioce trebaju goniti i sankcionisati nadležne institucije i mi smo tu, da pružimo svaku podršku. Međutim, poenta je, da niti jedna od ove dvije pojave ne treba dovesti u pitanje postojanje same kategorije žiranta.

Generalno se diskusiji o ukidanju žiranata olako pristupa, bez dubinske analize posljedica. Uzmite da su 75-80 posto svih kredita stanovništvu u BIH potrošački krediti, koji su većinom osigurani žirantima.

Ako bismo ih ukinuli, postavlja se pitanje alternativa, a to su, naprimjer, hipoteke. Ova opcija je ograničena velikim neredom koji vlada u zemljišnjim knjigama u čitavoj BIH, a takvu situaciju imamo posebno u velikim opštinama.

Drugo pitanje je efikasnost sudova. Čak i ako imamo hipoteku sa "čistim“ papirima, postupak naplate aktiviranjem hipoteke će trajati najmanje jednu godinu, što je u nekim zapadnim ekonomijama apsolutno nemoguće.

U uslovima kakve imamo u BiH, ukidanje žiranata bi značilo značajno smanjenje nivoa kreditiranja stanovništva sa jedne strane, a sa druge strane povećanje kamatnih stopa na plasmane zbog otežane prinudne naplate.

Dakle, ja definitivno smatram da bi to bio veoma pogrešan potez. Međutim, ako se već teži ukidanju žiranata i argumentira time, da se u zemljama zapadne Evrope ova institucija više ne koristi, onda treba prvo osigurati i pretpostavke i uslove kakve imaju te zapadne zemlje. Tek tada ne bismo imali negativne posljedice po bh. ekonomiju.

Šta bankarski sektor u cjelini očekuje u ovoj godini i koji će biti najveći izazovi sa kojima će se banke u našoj zemlji suočiti u 2011. godini?

Prognoze su različite, ali se uglavnom operira sa očekivanim rastom BDP-a od nekih 3 posto, međutim ovo neće biti dovoljno za osjetno poboljšanje finansijske moći stanovništva i preduzeća. Mislim, da će problematika otežane naplate ostati aktuelna, samo možda ne u obimu iz prethodne dvije godine. Vjerujem, da će banke zaoštriti konkurentsku borbu u poslovima kreditiranja, jer imaju dvije godine drastičnog rasta troškova iza sebe i moraju raditi na generisanju dodatnih prihoda.

Ono što se mora desiti, jeste formiranje vlasti i usmjeravanje pažnje politike na ekonomski razvoj i infrastruktirne projekte, gdje banke sigurno mogu i žele biti bitan partner. U pitanju su milioni, čak i milijarde sredstava koje se planiraju uložiti u putnu infrastrukturu i energetski sektor. U ovakvim projektima je naš izlaz, i oni trebaju dati značajan zamah bh. ekonomiji.