Usprkos vitalnosti i dvostrukoj stopi rasta u odnosu na ekonomije tzv. “stare Evrope”, ove zemlje nisu uspjele obuzdati minuse u proračunu, s izuzetkom Poljske, Bugarske i Slovenije, koja je svoju striktnu finansijsku disciplinu okrunila ulaskom u eurozonu, prenose agencije.
Problemi ove vrste su izgleda najviše pogodili Mađarsku i Slovačku. Većina zemalja koje su tek ušle u Uniju planira konkretnije korake ka smanjivanju javnog duga tek za godinu ili dvije. Mjere konsolidacije u pravilu su nepopularne jer pretpostavljaju rezove u socijali, školstvu, javnim službama, u potporama za nezaposlene, te će se u nekim zemljama i odgoditi radi skorih izbora.
Ova će godina, stoga, dijelu zemalja “nove Evrope” donijeti viši deficit. Rekorder je Mađarska s deficitom od deset posto bruto društvenog proizvoda. Mađarska je, inače, jedina objavila plan striktne fiskalne konsolidacije.
Radi nemogućnosti usklađivanja domaćih finansija zemlje su, istina nerado, morale odustati od planiranog ranog ulaska u eurozonu. Za sada je Slovenija prva i jedina koja je zadovoljila sve parametre. Slovačka još nije odustala od 2009. godine iako je objektivno cilj nedostižan, dok su ostale zemlje priznale da će u eurozonu najranije ući između 2010. i 2012. godine, stoji u analizi Svjetske banke.
New York Times piše o namještaju iz Konjica: Spoj stogodišnje tradicije i modernog dizajna
