Premijer FBiH o planovima
397

Novalić: Uhvatili smo se ukoštac s krizom, nastavljamo raditi na oporavku privrede

FENA
Fadil Novalić (Foto: T. S./Klix.ba)
Fadil Novalić (Foto: T. S./Klix.ba)
Federacija BiH dobila je 11. januara budžet težak 5,4 milijarde KM. Premijer FBiH Fadil Novalić kazao je u intervjuu za Fenu da je usvajanje budžeta bilo je prijeko potrebno da bi se moglo nastaviti raditi na stabilizaciji i oporavku privrede.

U svom izlaganju o budžetu na Parlamentu ste najavili određene mjere koje će Vlada Federacije BiH poduzimati u borbi protiv pandemije. Koje rezultate od tih mjera očekujete?

Direktna fiskalna “injekcija” prema određenim sektorima privrede, te jačanje potencijala i stimulisanje kreditiranja putem Garantnog fonda, uz već postojeće programe i mjere resornih ministarstava, vjerujemo da će dati značajan podstrek ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju pretpostavki za ubrzan oporavak. Zato smo planirali u ovogodišnjem budžetu 150 miliona KM u Fond za stabilizaciju privrede.

Također, tu je i 50 miliona KM za program zapošljavanja, kako bi se u što kraćem roku nadoknadio broj izgubljenih radnih mjesta usljed nastale pandemije te vratio na nivo zaposlenosti prije pandemije. Naravno, i u ovoj godini nastavljamo finansijsku pomoć nižim nivoima vlasti od 230 miliona KM. Dio ovih sredstava će se koristi za podršku budžetima, a u zavisnosti od specifičnosti privrede datih kantona, ostatak će se usmjeri za pomoć privredi sa posebnim fokusom na obrte, odnosno mikro i mala preduzeća. Za jačanje Garantnog fonda u Razvojnoj banci FBiH, planirali smo dodatnih 25 miliona KM.

Stimulisat ćemo kreditiranje uz pomoć ovog fonda, te planiramo regresirati kamatu za sve korisnike Garantnog fonda. I zato smo u okviru tri ministarstva planirali 15 miliona KM za regresiranje troškova kamata i garancija. Očekujemo da će mjere biti popraćene ubrzanom aktivacijom javnih investicija, za što su finansijska sredstva predviđena ili budžetom ili su putem kreditora zatvorene finansijske konstrukcije. Prvenstveno mislim na putnu, energetsku, aerodromsku i željezničku infrastrukturu. Budžet Federacije BiH za ovu godinu, potvrđuje i realno sadrži sve potrebne elemente, neophodne ne samo za stabilizaciju stanja, nego i za stvaranje pretpostavki za ubrzani oporavak.

Da li ova izdvajanja za sanaciju posljedica pandemije, znače zapravo umanjenje na drugim pozicijama u okviru budžeta?

Reforme koje je Vlada FBiH provela prije pandemije omogućile su nam stabilnost. To je i bio glavni razlog da smo relativno dobro podnijeli ovu veliku krizu u Federaciji. U godini pandemije svoje obaveze redovno smo izmirivali prema svim korisnicima budžeta i građanima. To potvrđuje i kontinuitet isplate penzija, naknada za boračku populaciju i civilnih invalidnina. Pa čak u godini pandemije, svjedočimo rastu penzija i povećanju boračkih naknada. Rezultati koje je ova Vlada postigla prije pandemije, omogućili su nam da i ovu godinu možemo realno planirati. Naši redovni transferi, kao što je isplata penzija, transfer za poljoprivredu, raseljena lica i povratnike, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, transfer za boračku populaciju te ratne i neratne invalide kao i druga davanja, naglašavam, ostali su na nivou 2020. godine, i sredstva za servisiranje ovih pozicija su neupitna. Napominjem da su sredstva za poljoprivredu uvećana i iznose 87 miliona KM. Vlada FBiH je planirala i 10 miliona KM u svrhu uvezivanja staža uposlenih u okviru privatnih i javnih preduzeća

Šta je sa investicijama i infrastrukturnim ulaganjima, da li je pandemija utjecala na redukciju ili odgađanje infrastrukturnih ulaganja?

Naprotiv, mi smo se opredjelili za intenziviranje investicija u narednom periodu. Planirali smo 115 miliona KM za nastavak izgradnje započetih dionica autoceste na koridocu 5C, kao i brzih cesta. Sredstva od putničkih taksi usmjerit ćemo kao pomoć aerodromima u ukupnom iznosu od 9,5 miliona KM i to za aerodrome Sarajevo, Mostar i Tuzla. Također, osigurana su sredstva u iznosu od 25 miliona KM za nastavak izgradnje Aerodroma u Bihaću. Napominjem da smo u završnoj fazi otpočinjanja intenzivnog izvođenja projekta Blok 7 u Tuzli. Promijenili smo pristup gradnje autoceste koridor 5C. Sada posmatramo samo dvije dionice: Sjever u dužini od 43 km u vrijednosti od 400 miliona eura, i Jug od Ivana do Mostara dužine 67 km u vrijednosti od milijardu i 67 miliona eura.

Završetak kompletnog koridora 5C u FBiH je planiran do kraja 2026. godine. Nedavno je potpisan i kreditni aranžman u iznosu od 340 miliona KM za izgradnju 35 km autoceste od Poprikuša do Medakova, što uz ranije obezbijeđenih 60 miliona eura od Medakova do Doboja omogućava kompletnu izgradnju koridora sjeverno od Sarajeva. U završnoj smo fazi pregovora sa međunarodnim finansijskim institucijama za konačno zatvaranje zadnjih 150 miliona eura na koridoru 5C južno od Sarajeva.

Napominjem da je na ovoj dionici i najkompleksniji objekat cestovne infrastrukture u jugoistočnoj Evropi, a to je tunel Prenj. Ovi zaista ogromni projekti, koji bi trebali biti potpisani do kraja godine, u vrijednosti od 2,9 milijardni KM, imat će dominantan uticaj na rast BDP-a u 2022. godini, vjerujem u postpandemijskoj godini. Također, u punoj smo realizaciji projekta "Modernizacije magistralnih cesta u FBiH“ u iznosu od 340 miliona KM i svjedoci ste da su svi mostovi, ključni tuneli, zaobilaznice gradova i novih 550 km asfalta u punoj fazi implementacije. To sve govori da pandemija nije zaustavila investicije i infrastrukturna ulaganja u Federaciji.

U javnosti se dosta polemisalo oko toga da Vlada FBiH nije spremno odgovorila na krizu, odnosno da poduzete mjere nisu dale adekvatan odgovor, pa čak i da najavljena sredstva od 500 miliona KM nisu utrošena. Šta je sa tim sredstvima?

Naravno da to nije tačno. Dozvolite da pojasnim. U prošloj godini provedena su dva seta mjera, za što je izdvojeno 510 miliona KM, od čega je 180 miliona KM direktna budžetska pomoć privredi u prevazilaženju negativnih efekata pandemije. Prvi set mjera se ogledao u tzv. pasivnim mjerama koje su imale za cilj amortizaciju prvog udara na ekonomiju. Ove mjere su najvećim dijelom bile definirane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih efekata, a sastojale su se od direktnih subvencija, odnosno doprinosa na minimalnu platu u iznosu od oko 245 KM. Time je obuhvaćeno više od 390 hiljada radnika, i za šta je izdvojeno više od 90 miliona KM.

Osim toga, Zakonom je bilo predviđeno obustavljanje plaćanja akontacije poreza na dobit i dohodak, prekid obračuna zateznih kamata za zakašnjela plaćanja u dužničko-vjerovničkim odnosima, prekid prinudne naplate i uspostavljanje Fonda za stabilizaciju privrede. Formiran je Garantni fond Federacije BiH pri Razvojnoj banci Federacije BiH za čije funkcioniranje je osigurano 100 miliona KM, što fondu omogućava kreditni potencijal od pola milijarde KM. Radi se o instrumentu dugoročne podrške privrednim aktivnostima, odnosno poticaju oporavka privrede kroz dvije faze.

Pored toga, nižim nivoima vlasti, na bazi granta, transferirano je 230 miliona KM, i to 200 miliona KM kantonima i 30 miliona gradovima i općinama, a kao pomoć pri ublažavanju zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije. Putem Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH Vlada je osigurala 90 miliona KM. Riječ je o četiri sektora koja su obuhvatila izvozno orijentirana preduzeća industrije, turističko-ugostiteljski sektor, javne prevoznike i poljoprivredni sektor. Glavni ciljevi ove uredbe su bili podrška likvidnosti najugroženijim sektorima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentiranim sektorima. Stoga je sasvim jasno kako je Vlada Federacije djelovala te koliko sredstva izvojila po utvrđenim mjerama. Vjerujemo da su poduzete mjere Vlade FBiH usmjerene na pomoć privredi prvo uspjele zaustaviti otpuštanja, a potom i zadržati hiljade radnih mjesta.

Aktuelno je pitanje i vakcina. Kada ćemo u Federaciji konačno dobiti vakcine i može li naš zdravstveni sistem odgovoriti na sve izazove pandemije?

Vlada Federacija BiH je na vrijeme izmirila svoje obaveze i očekujemo prve doze vakcine. Za nabavku vakcina putem COVAX mehanizma iz Budžeta FBiH u 2020. godini osigurano je skoro 13,7 miliona KM. U Budžetu za ovu godinu, imamo dodatnih 12 miliona KM, koji također mogu biti korišteni za nabavku dodatnih količina vakcina. Ukoliko se ukaže potreba za dodatnim finansijskim sredstvima i to će biti obezbijeđeno. Vlada FBiH je, zajedno s Federalnim ministarstvom zdravstva i Federalnim ministarstvom finansija, pravovremeno poduzela potrebne aktivnosti s ciljem osiguranja nabavke potrebnih vakcina protiv za građane Federacije BiH. Vakcine se na osnovu zaključenih međudržavnih Ugovora nabavljaju kroz COVAX mehanizam, kao i kroz EU mehanizam. Također, za zdravstvene ustanove u FBiH kao pomoći u borbi protiv pandemije, u budžetu smo ove godine planirali duplo više sredstava, 60 miliona KM.

Za kraj razgovora, koje su vaše prognoze, ima li ekonomskog oporavka od pandemije i kada ga zapravo možemo očekivati?

Jačina recesije u BiH zavisit će, u prvom redu, od trajanja pandemije u Evropi, kao glavnom trgovinskom partneru zemlje. Novonastala situacija predstavlja globalni problem i više nego ikada, neophodni su koordinacija, saradnja i brza reakcija svih aktera ekonomske aktivnosti. Odgovorno tvrdim da se FBiH "uhvatila ukoštac" sa ovom krizom, pokušavajući, uz pomoć dostupnih instrumenata i mehanizama, stabilizovati ekonomiju i stvoriti pretpostavke za ubrzan oporavak. To je naša i obaveza, stoga sve činimo da osiguramo socijalnu i ekonomsku stabilnost. Predstoji nam dosta posla i posvećeni smo predanom radu da stabiliziramo stanje i odgovorimo na zahtjeve koji se stavljaju pred nas.