Potop na azijskim berzama
0

Ni intervencija središnjih banaka nije pomogla

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Cijene dionica na azijskim berzama oštro su pale u srijedu ujutro nakon još jednog razočaravajućeg dana na Wall Streetu, zbog čega rastu pritisci na finansijske vlasti diljem svijeta da poduzmu koordiniranu akciju kako bi se obuzdala najveća finansijska kriza od Velike depresije 1930-ih godina.

Vodeći indeksi na azijskim berzama, od Tokija, preko Hong Konga, do Indonezije, strmoglavili su se jutros više od 5 posto, koliko su u utorak pali i indeksi na Wall Streetu.

Indonezijska berza čak je i prekinula trgovanje jer je tamošnji indeks na berzi potonuo više od 10 posto. Posljedica je to straha ulagača da će širenje kreditne krize povući svjetsko gospodarstvo u recesiju.

Osnovni problem trenutno leži u zamrlom međubankarskom tržištu. Središnje banke diljem Azije na različite načine interveniraju kako bi "odledile" kreditno tržište, s obzirom da same poslovne banke ne žele kreditirati jedna drugu zbog bojazni od skrivenih gubitaka. Zbog toga i najveće svjetske kompanije sve teže dolaze do kredita.

To je u utorak navelo američku središnju banku na potez bez presedana. Fed je, naime, najavio da će početi izravno od kompanija kupovati komercijalne zapise kako bi im osigurao nužna sredstva za poslovanje. Signalizirao je i da bi uskoro mogao smanjiti ključnu kamatu sa sadašnjih dva posto.

Središnja banka Hong Konga je pak u srijedu ujutro agresivno smanjila ključnu kamatnu stopu za cijeli postotni bod, nastojeći tako smanjiti cijenu novca, potaknuti kreditiranje i rast gospodarstva.

Spekulira se da će i Kineska središnja banka smanjiti kamate, dok je Središnja banka Japana u srijedu ujutro ubrizgala na tamošnje tržište novca dodatnih 20 milijardi dolara.

Samo dan nakon što je oštro smanjila kamate, Australska središnja banka proširila je listu kolaterala koje će primati za kredite koje odobrava poslovnim bankama i produžila rokove za vraćanje kredita. Na taj način nastoji poboljšati likvidnost na tamošnjem finansijskom tržištu.

Danas će britanska vlada objaviti detalje plana za pomoć bankarskom sustavu, vrijednog 50 milijardi funta, koji bi trebao spriječiti daljnje gubitke banaka i pad cijena njihovih dionica. Jučer su cijene dionica nekih britanskih finansijskih institucija potonule više od 30 posto.

Sve to jutros nije spriječilo pad cijena dionica na azijskim berzama, jer se ulagači plaše da nastojanja središnjih banaka neće uspjeti oživjeti međubankarsko kreditno tržište. Jučer je Libor, ključna kamata na međubankarskom tržištu, na tromjesečne kredite u dolarima porastao na 4,32 posto. To je znatno iznad 2,8 posto, koliko je iznosio prije samo mjesec dana, i pokazuje koliko je porastao trošak kreditiranja banaka.

"Sjedimo između ponora, koji je nezamisliv i predstavlja raspad finansijskog sustava, i duboke recesije, koja znači da će cijene dionica ostati niske još 12 do 18 mjeseci", Kirby Daley, strateg u financijskoj grupi Newedge.

Daley smatra da je Fedova najava otkupa komercijalnih zapisa kompanija dobar prvi korak, ali da su izgledi za uspjeh neizvjesni.

"Tržištu je sada potrebna neka vrste zajedničkog plana za pomoć bankama u Evropi, uključujući možda Japan i SAD. Dok to ne dobijemo, tržište će biti krajnje nervozno", kaže Andrew Qiun, strateg u australskoj tvrtki Paterson Securities.