biznis
0

New York: Američke akcije opet pale zbog "hipotekarnog straha"

FENA
Akcije na Wall Streetu u New Yorku zaključile su proteklu, problematičnu sedmicu s pomiješanim ishodom nakon što su Centralne banke mnogih zemalja ulile milijarde dolara i eura u bankarske sisteme kako bi umirile uzburkana finansijska tržišta.

Indeks Dow Jones Đi je u petak tokom trgovanja jednog momenta pao čak za 200 bodova, ali je uz konačni dnevni gubitak na zaključenju berzanskog poslovanja od 31,4 boda iznosio 13.239,54 poena što je za 0,23 procenta manje u odnosu na prethodni dan, objavile su u subotu svjetske agencije.

Tokom četvrtka je ĐI smanjio svoju vrijednost za čak 387 bodova tako da je sad, u odnosu na rekordan iznos od 14,000,41 indeksni poen zabilježen 19. jula ove godine, slabiji za čak 5,4 procenta.

Akcijska tržišta su se kolebala tokom prethodnih nekoliko nedjelja, a posebno protekle sedmice, zbog straha od poremećaja na tržištu kredita izazvanog hipotekarnom krizom u SAD, najvećom u posljednjih nekoliko decenija.

Zbog toga je američka Uprava federalnih rezervi (Fed) bila prinuđena da radi povećanja likvidnosti domaćeg finansijskog tržišta u petak upumpa u bankarski sistem SAD ukupno 38 milijardi dolara i to prvo 19, potom još 16 milijardi, a na kraju dana još tri milijarde dolara.

Tom finansijskom injekcijom iz svojih rezervi, najvećom od doba poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, američka Centralna banka je umanjila gubitke američkih akcija na berzama, izazvane krizom na hipotekarnom tržištu u toj zemlji koja je dovela do negativne lančane reakcije na finansijskim tržištima širom svijeta.

Naime, u SAD je posljednjih sedmica povećan broj građana koji više nisu u stanju da otplaćuju takozvane visokorizične kredite, koje su uzeli da bi kupili nekretnine.

Radi se, naime, o urušavanju sistema takozvanih sub-prime hipoteka koje predstavljaju takve pozajmice za kupovinu stanova koje su odobravane i ljudima koji ni na koji način ne bi mogli da dobiju standardne hipoteke.

Međutim, takve rizične hipoteke donose investitorima veću zaradu zbog čega su postale veoma popularne, ali su u međuvremenu kamate značajno porasle dovodeći ne samo klijente u nemogućnost da ih otplate, već su počele da bankrotiraju i hipotekarne firme, kako američke, tako i one u zapadnoj Europi.

Fed je ovaj korak preduzeo samo dan poslije izbijanja panike na finansijskim tržištima u Europi gdje su mnoge velike banke, u želji da dobro zarade, investirale u te rizične američke hipotekarne kredite uprkos upozorenjima ekonomskih stručnjaka da to ne rade u tolikom obimu.

Berzansko propadanje počelo je u Europi u četvrtak poslije izvještaja najveće francuske banke BNP Pariba (Paribas) o zamrzavanju tri fonda koja su investirala na tržištu rizičnih hipoteka u SAD.

Pad akcijskih tržišta je nastavljen u SAD i u toku noći se prelio u Aziju gdje su japanske akcije izgubile više od dva procenta vrijednosti, a glavni indeks Nikei 225 je zaključen na najnižem petomjesečnom nivou.

Zbog toga su centralne banke u svijetu, uključujući i Europsku centralnu banku trinaestočlane evrozone i japansku Centralnu banku (BOJ), u proteklih 48 sati u finansijske sisteme svojih država ulile ukupno više od 300 milijardi dolara, a Fed je prije ove u petak nove intervencije, u četvrtak obezbjedio američkom bankarskom sistemu dodatnih 24 milijarde dolara.

Poslije toga je došlo do oživljavanja akcija, ali su trgovci na deviznom tržištu počeli da prodaju novokupljene jene, pošto je poslije intervencije Feda došlo do pada kursa japanskog jena prema euru i dolaru.

Bankama je američka Uprava federalnih rezervi poručila da imaju na raspolaganju takozvani "diskontni prozorčić" kome se u slučaju hitnih potreba mogu obratiti za kratkoročno obezbjeđenje sredstava.

Istu mjeru Fed je preduzeo poslije terorističkih napada na New York prije šest godina da bi banke imale pristup ka milijardama dolara za hitne kredite, a u želji da se finansijski sistem ne blokira.

Fed je odlučio da sadašnju finansijsku krizu ne rješava smanjenjem osnovne kamatne stope koja je u SAD 5,25 procenata što plaćaju banke kad pozajmicu uzmu na jedan dan, već upumpavanjem svježeg novca u bankarski sistem zemlje.

"Smatram da će, najverovatnije, Fed ipak morati da smanji baznu kamatnu stopu i to još prije redovnog septembarskog zasjedanja", izjavio je za agenciju AP jedan neimenovani analitičar podsjećajući da je upravo kamatnim smanjenjem američka Uprava federalnih rezervi umirila tržišta 1998. godine kad je bilo blokirano rusko finansijsko tržište.