{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mirza Hulusić: Sarajevo ne bi imalo problem s vodom da su Zavodu za izgradnju KS vraćena sredstva

17.4.2018. u 10:38
23
96
Mirza Hulusić: Sarajevo ne bi imalo problem s vodom da su Zavodu za izgradnju KS vraćena sredstva
23
Mirza Hulusić: Sarajevo ne bi imalo problem s vodom da su Zavodu za izgradnju KS vraćena sredstva
Zavod Kantona Sarajevo za izgradnju radi na velikom broju projekata koje provodi u saradnji s općinama. Kako nam je rekao novi direktor zavoda Mirza Hulusić, borit će se da ovoj instituciji vrati njen status jer upravo zbog novca koji je išao u džepove privatnika, a ne zavodu, Sarajevo ima problem s vodovodom i kanalizacijom, te saobraćajnom infrastrukturom.
Osim vraćanja pozicije zavoda, ono s čime se prvo planira "uhvatiti ukoštac" jeste Prva transverzala za koju je rekao da predstavlja generacijski izazov za sve ljude iz struke.

Među aktuelnim projektima su i infrastrukturni koji su vrlo značajni za razvoj grada, a to su IX transverzala, Južna longitudinala, XII transverzala, nekoliko velikih objekata stacionarnog saobraćaja, nekoliko kružnih tokova i I transverzala.

"Prva transverzala je toliko značajan i velik obuhvat da se trenutno razmatra priprema i gradi u nekoliko segmenata. Prvi segment bi bio od Kranjčevićeve ulice do kružnog toka na Barama, drugi od kružnog toka na Barama do tunela na Barama, treći od tunela do Vogošćanske petlje, a nulti segment bi bio od Zemaljskog muzeja do Južne longitudinale s mostom preko Miljacke", kazao je Hulusić.

Pored tih infrastrukturnih projekata koji su javnosti i najznačajniji Zavod trenutno radi na implementaciji projekata Dom zdravlja 'Kumrovec' za Ministarstvo zdravstva KS, objekta za porodično savjetovanje za Ministarstvo za rad i socijalnu politiku KS, objekta Austrijske kuće za Ministarstvo pravde KS koja treba da bude centar manjinama te na pripremi naših stadiona za evropske i međunarodne utakmice.

Vratiti status koji zaslužuje



Također, rade na izmještanju stambenog objekta kolektivnog stanovanja na trasi Južne longitudinale, izgradnji škola na Aneksu i Pofalićima te izgradnji zgrade za Ministarstvo unutrašnjih poslova KS.

"Ono sa čime se namjeravamo prvo uhvatiti ukoštac u saradnji sa Direkcijom za puteve KS, Ministarstvom saobraćaja KS i premijerom KS jeste svakako I transverzala. Svi se radujemo tom projektu jer nosi velike izazove. Ali, planiram da zavod radi i na nekim projektima koji bi mu vratili status kakav je imao u trenucima kada se grad Sarajevo intenzivno gradio i razvijao po uzusima struke. To su projekti koji će čak zahtijevati izmjene zakonske regulative i odnosa općina koje su osnivači zavoda, prema uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kvalitativnog odnosa Kantona Sarajevo prema Zavodu za izgradnju KS i sveobuhvatno razumijevanje uloge zavoda i uređenja gradskog građevinskog zemljišta u razvoju grada od javnosti", istakao je dodavši kako će u tome krucijalnu ulogu imati mediji te ih pozvao na saradnju.

Kako nam je Hulusić rekao, radi se o zakonskim rješenjima koja su omogućila privatnim investitorima da koriste uređeno gradsko građevinsko zemljište bez ikakve naknade, među kojima su često potpuno uređena gradsko-građevinska zemljišta u koja su već bila utrošena ogromna sredstva koja je zavod imao sve do 2003. godine.

"Ta sredstva, a radi se o iznosima od blizu 100 miliona KM godišnje, su išla u izgradnju infrastrukture i razvoj grada. Sada ta sredstva idu u džepove privatnika, a javnost se lomi da nađe uzroke propasti vodovodno-kanalizacijske mreže, saobraćajne infrastrukture i potpune infrastrukturne zapostavljenosti rubnih naselja kao što su Vogošća, Hadžići, Trnovo i Ilijaš spram grada. Visoki predstavnik je ukinuo Zavodu za izgradnju KS mogućnost da plasira ta sredstva u razvoj grada oktroiranim zakonskim rješenjima koja su vjerovatno bila mnogo više u vezi sa činjenicom ko je tada bio direktor, nego kvalitativnim razlozima", rekao je.

Istakao je kako bi Sarajevu od 2003. godine do danas po tom osnovu bilo implementirano blizu milijardu i po KM u infrastrukturne projekte te kaže kako smatra da ne bi imali problema s vodovodom i tramvajskim šinama, a sve općine u Sarajevu bi bile infrastrukturno i saobraćajno povezane s brzim cestama sa šest traka i grad Sarajevo bi danas potpuno drugačije izgledao.

"Ali tada je međunarodnoj zajednici očigledno bilo bitno izmaknuti ta ogromna sredstva iz upravljanja tadašnjem menadžmentu. Mi u zavodu sada moramo raditi na tome da se u interesu grada i građana ta sredstva u budućnosti iz privatnih džepova vrate općinama i zavodu da bismo s njima razvijali grad. To bi bio historijski poduhvat", rekao je.

Rade vrhunski stručnjaci



Nakon što je došao na funkciju direktora Hulusić je analizirao trenutno stanje te utvrdio da nije idealno, ali da je to razumljivo s obzirom na tretman kakav je ova ustanova imala.

"Moraš da radiš, za sve si kriv i šuti. Taj odnos prema zavodu ćemo mijenjati jer ovdje rade ljudi od struke. Zavod raspolaže najjačim stručnjacima iz svake oblasti kojom se bavi, a u nekim oblastima ne postoji čak ni konkurencija. Niste nikada čuli da postoji problem s katastrom podzemnih instalacija, a Sektor za katastar podzemnih instalacija Zavoda za izgradnju se može pohvaliti da KS ima katastar na kojem bi mu pozavidio i svaki veći evropski grad. Tu se svakodnevno elaboratima unese i po dva do tri kilometra podzemnih instalacija. Naš katastar je apsolutno ažuran u svakom trenutku i to je veliko bogatstvo", kazao je Hulusić.

Smatra kako ima prostora za unapređenje jer su često svi uposleni koji su, kako kaže, iznijeli breme ovakvih statistika i profesionalnih uspjeha, to uspjeli radeći posao često za dva ili tri čovjeka u interesu općeg dobra. Kazao je kako je zavod desetkovan u struci te da moraju raditi na pojačavanju kapaciteta naglasivši da njihova nadzorna služba slovi kao najbolja u državi.

"Vlada KS na čelu s novim premijerom koji je iz struke apsolutno razumije te naše probleme i voljni su da radimo na njihovom rješavanju u punom kapacitetu. Shvatit će sadašnja Vlada KS da je jak i stručan zavod ključ za razvoj Kantona Sarajevo", rekao je.

Obilazak klizišta i brza sanacija



Osim ranije navedenih projekata, zavod radi na održavanju svih saobraćajnica, saobraćajne infrastrukture, svjetlosne signalizacije na saobraćajnicama, na sanaciji klizišta, sanaciji deponije i njenom proširenju te ažuriranju imovinsko-pravnih podataka koji su prema Hulusićevim riječima jedan veliki projekt.

"Očekujemo da ćemo u narednom periodu imati čistu imovinsko-pravnu situaciju kada je riječ o onome šta je državna zemlja, šta zemlja Zavoda za izgradnju, a šta KS. Nastavljamo raditi sve spomenute projekte, a već sam pregovarao s nekoliko općina o otvaranju nekih novih projekata u vrlo kratkom periodu", kazao je.

Do sada je već imao nekoliko sastanaka s direktorom Civilne zaštite KS u vezi sa sanacijom klizišta te planiraju zajedno u vrlo kratkom periodu obići sva kritična i aktivna klizišta te predstaviti akcioni plan njihovog saniranja.

"Pred toga Zavod za izgradnju radi i na proširenju gradske deponije. Rad deponije je u posljednje vrijeme problematičan, o čemu je javnost upoznata. Kao i uvijek, problemi nastaju isključivo zato što se ne sluša struka i nijedna uputa koja je došla od struke iz Zavoda skoro po pravilu nije poslušana. Ali vrlo brzo ćemo raditi na otklanjanju takvog odnosa, a sve u cilju modernizacije deponije, jer deponija je integralni dio svakog grada koji građani ne bi trebali osjetiti. Dok ne osjete, dobro je", istakao je.

Urbicid u KS i gradu Sarajevu



S obzirom na to da ima veliko iskustvo u svojoj struci i na gradnji brojnih stambenih naselja, zamolili smo ga da prokomentariše aktuelnu gradnju širom KS koja traje proteklih godina. Kazao je kako je to jedna velika i široka tema o kojoj bi se moglo napraviti plenumsko zasjedanje koje bi moralo trajati 15 dana, a zaključci bi bili toliko obimni i negativni da bi se svi vjerovatno iz depresije zapitali kako dalje.

"Mislim da je uzrok svega ovoga što se dešava u Kantonu Sarajevo i gradu Sarajevu zapravo rezultat toga što već 15 punih godina nemamo sredstva osigurana za uređenje gradskog građevinskog zemljišta pa se izmjenama i dopunama regulacionih planova planiraju naselja tamo gdje je infrastruktura već izgrađena zato što je infrastruktura ono što daje vrijednost zemljištu, a tako generiranu vrijednost na zemljištu tim postupcima transferiramo privatnim investitorima. Takvim izmjenama i promjenama planova se privlače samo investitori koji su unaprijed poznati i koji u suštini samo naplate ono u što je zavod već investirao kroz uređenje gradskog zemljišta. Takvim planiranjem se pravi svojevrstan urbicid", kazao je.

Smatra kako je to razumljivo, jer rijetko ko bi investirao u zone koje su potpuno neuređene, s obavezom da sam svome naselju izgradi pristupne saobraćajnice, infrastrukturu i vanjsko uređenje.

"Ja takvu vrstu investicije još nisam vidio u Sarajevu. Iako je bilo priča o njima kao megalomanskim projektima, nikada se nisu desila. Čast izuzecima", zaključio je Hulusić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Ko je kriv za niske cijene malina?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: